Fusnote. Treba ih čitati. U udžbenicima kriju odgovore na ispitna pitanja, u pretplatničkim ugovorima i na akcijama sniženja informacije zbog kojih se osjećamo glupo kada shvatimo da nemamo pravo na nešto što smo mislili da imamo pravo. Fusnota ili sitna slova u pravu se ne smatraju nečim što bismo mogli promatrati sukladno načelu bona fidae (u dobroj vjeri), jer ako je bitno, zbog čega je sitno?
Naš premijer Andrej Plenković po struci je pravnik pa ne treba sumnjati da zna nešto o tom načelu. Ali, ispada da zna i kako ga koristiti tako da ispadne nevino i sasvim dobronamjerno.
Očito, svaka prezentacija mora imati i zadnji slajd pa tako i ona o poreznoj reformi, rastegnuta na 44 slajda, koju su premijer i ministar financija Marko Primorac u srijedu predstavili javnosti.
Premijer je opsežnost prezentacije opravdao svojom željom da detaljno obrazloži kako se jedinicama lokalne samouprave ništa ne uzima već im se, dapače, daje.
Oporba je tu 'darežljivost' dočekala na nož: ukidanjem prireza i povećanjem osobnog odbitka od plaće, Vlada čelnicima jedinica lokalnih samouprava prepušta 'igranje' sa stopama poreznog dohotka, a zapravo ih time prisiljava da te stope maksimalno iskoriste kako bi kompenzirali gubitak koji bi, kako je već upozorio saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić, samo na primjeru grada Zagreba godišnje mogao iznositi 40 do 50 milijuna eura.
Čak i nakon što je premijer izlistao slajdove i sve lijepo argumentirao, krenule su kritike kako ovo gotovo neizbježno vodi prema poskupljenju usluga poput dječjih vrtića ili javnog prijevoza.
Ništa od poreza na nekretnine, ali...
Međutim, griješe oni koji misle da premijerova strategija skupljanja poena u predizbornoj godini može imati tako amaterske 'rupe u zakonu'.
Nakon što je, već pomalo iscrpljenim novinarima, prikazao i svoj završni 44. slajd, pod nazivom "Hvala na pažnji", Plenković je - odgovarajući na njihova pitanja - samouvjereno izjavio: 'U ovom mandatu sigurno nema poreza na nekretnine.'
U sportskoj kategoriji posjedovanja kuće po glavi stanovnika Hrvate 'šišaju' jedino Rumunji i Slovaci pa je ova rečenica došla kao dašak proljetnog povjetarca velikoj većini birača, neovisno o političkom svjetonazoru.
Jer, ako su Hrvati u nečemu jedinstveni, onda je to da poreza na nekretnine, koji ima svaka normalna zemlja, ovdje jednostavno ne može biti. Na kraju krajeva, tu se i turiste teška srca prijavljuje, dok to ne uvjetuju protupandemijske mjere, recimo. Zna to i premijer. Stoga je na predzadnjem 43. slajdu krajnje neatraktivnog naziva 'Ostali propisi' - na kojem bi se i ponajvećem entuzijastu za poreznu politiku prispavalo od blagoglagoljivih Plenkovićevih i Primorčevih glasova - nimalo slučajno našla famozna - fusnota. Črčka. Nekakva glupost na dnu stranice nakon maratona brojki i tablica.
U zadnjem podnaslovu tog sadržajno zadnjeg neuglednog slajda, čučao je jedan još dosadniji podnaslov: 'Lokalni porezi'.
A ispod njega:
"Povećava se raspon za porez na kuće za odmor - od 0,60 € do 5,00 €/m²."
Ma, čekaj malo...
Porez na kuće za odmor jedan je od poreza kojim jedinice lokalne samouprave autonomno upravljaju, a kreće se u rasponu od 0/0,66 € do 1,99 €/m².
Imate li, primjerice, vikendicu od 35 kvadrata u Letovaniću, godišnje jedinici lokalne samouprave plaćate otprilike 58 eura. Za kuću za odmor od 60 kvadrata u Šibeniku, plaćate otprilike 130 eura poreza. Kuća na zadarskom području od otprilike 260 kvadrata godišnje vas košta oko 340 eura.
Za sada.
Poveća li se raspon barem za pola, kako najdosadniji slajd maratonske Plenkovićeve prezentacije amenuje, jedinice lokalne samouprave već bi vas iduće godine mogle iznenaditi uplatnicama s duplim iznosima od onih koje za svoju kuću za odmor plaćate sada. A, ako se uzme u obzir da je do sada maksimalni iznos bio 1,99 eura, jasno je kako se otvorila mogućnost poskupljenja za ni manje ni više nego - 150 posto!
Alternativno, vjerojatno ćete moći birati želite li radije višu cijenu autobusne karte, vrtića za dijete, skuplju vodu...
Premijer ne želi prljati ruke uvođenjem općeg poreza na nekretnine (koji bi se, po nekom idejnom rješenju, trebao gledati po procijenjenoj vrijednosti nekretnine, a ne po broju kvadrata), a za nešto takvo realno nema vremena čak ni ako dobije sljedeće izbore, jer pripreme za uvođenje jednog ovakvog poreza traju godinama. Može, doduše, postaviti kamen temeljac, a ima i ministra financija koji se, dok je još radio kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, zalagao upravo za ovaj porez.
Međutim, vratimo se u sadašnjost: kada je premijer rekao da jedinicama lokalne samouprave nije uzeo već dao, treba priznati da im je itekako dao, i to više nego što su mogli zamisliti - priliku da oporezuju bogatstvo umjesto rada, što je dodatni pravac u smjeru povećanja plaća.
Međutim, mač je to s dvije oštrice i potez zbog kojeg su padali i oni moćniji od lokalnih čelnika. Recimo, Milanovićeva vlada na parlamentarnim izborima 2016. I premijer to zna...
