Naime, što se poreznog tretmana tiče, kvizovi se porezno drugačije tretiraju od igara na sreću. Televizijski kviz se tretira kao društvena igra znanja, odnosno igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini, spretnosti i znanju iz različitih područja natječe jedan ili više unaprijed kvalificiranih sudionika, a pobjeda ovisi isključivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici. Dakle, kviz se prema čl. 69. stavku 3. Zakona o igrama na sreću ne smatra nagradnom igrom, niti igrom na sreću, što znači da se ne može izjednačiti s dobitkom na lotu.
Porez na znanje profesora Mlinarića će se tako odrediti temeljem zakona o porezu na dohodak, s obzirom da ne postoje druge posebne odredbe, piše Poslovni dnevnik.
U konačnici bi mogao platiti porez po najvećoj stopi od 40%?
Načelo koje vrijedi za utvrđivanje porezne obveze u ovom slučaju je načelo ostvarenja drugog dohotka. Porez bi trebao obračunati i obustaviti isplatitelj, odnosno HRT prije isplate, a isplatiti neto iznos. Konkretno, na iznos od milijun kuna obustavlja se 25% od iznosa, odnosno 250.000 kuna, a na to se još dodaje i prirez, koji iznosi 2.500 kuna, jer je stopa prireza 1% za stanovnike Belog Manastira, odakle je profesor. Dakle, hipotetski, neto primitak će biti 747.500 kuna.
Temeljem zakona profesor je također u obvezi (ukoliko ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada ili bilo kakav drugi dohodak) prijaviti porez na dohodak, te se u ovom slučaju njegovi dohoci uključujući i primitak od kviza zbrajaju, te je moguće da se profesora u konačnici oporezuje po najvećoj stopi, odnosno po stopi od 40%.
U slučaju da HRT, odnosno isplatitelj u zakonskom roku ne prijavi bitne činjenice za oporezivanje, može se kazniti novčanom kaznom u iznosu do pola milijuna kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi do čak sto tisuća kuna.
