Gradnja te novac utrošen u jedan od najvećih hrvatskih građevinskih pothvata, autocestu Zagreb – Split, točnije njezinu dionicu od Dugopolja do Ravče, sagrađenu u vrijeme mandata bivšeg premijera Ive Sanadera, navodno je predmet velikog interesa policije i USKOK-a u daljnjem raspetljavanju korupcijskog klupka i rasvjetljavanju ukupnog političko-građevinskog braka iz koristi na trošak poreznih obveznika, tvrdi Večernji list.
Na temelju dosad prikupljene dokumentacije, istražitelji ozbiljno sumnjaju da je spomenuta dionica autoceste ne samo preplaćena, nego da je u njezinoj dokumentaciji sporno 15-ak kilometara koji ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, ali su ih izvođači radova, navodno, naplatili kao stvarni dio prometnice.
Iako nitko od aktera tog golemog projekta nije pod službenom istragom USKOK-a, Večernjak navodi da istražitelji kažu da je predmet ne samo kompliciraniji po količini izuzete dokumentacije, nego i razmjerima neobičnih poslovnih poteza i transakcija te da zbog toga uvelike premašuje i aferu Fimi Medija. S obzirom na to da je cijena gradnje jednog kilometra autoceste na tom dijelu bila oko sedam milijuna eura, 'nestalih' 15 kilometara je ukupno vrijedno oko 105 milijuna eura!
Analizirajući prikupljenu dokumentaciju, Večernji list piše da su istražiteljima posebno sumnjivi načini gradnje odmorišta, prijelaza na autocesti namijenjenih divljači, ali i denivelacije sporne dionice. Dosad je otkriveno da su odmorišta, primjerice, iz nekog nepoznatog razloga uglavnom građena na najtvrđem terenu, gdje su radnici morali razbijati stijene, poslije pretvarane u šljunak, koji je, pak, prema nekim indicijama nestajao s gradilišta te je najvjerojatnije preprodavan, piše list.
Ovdje se, prema sumnjama istražitelja, otvarao prostor za manipulaciju ne samo potrošenim materijalom nego i brojem utrošenih radnih sati graditelja, koji su, navodno, u svojim evidencijama znali upisivati više sati nego što je zapravo i bilo odrađeno, što je na kraju, naravno, plaćeno iz državne blagajne.
Ključnu ulogu u toj priči, navodno su Večernjaku kazali istražitelji, iako nisu bili nositelji poslova, nego tek podizvođači, imala su imotska braća Slaven i Jozo Žužul te njihova građevinska tvrtka Skladgradnja.
Policija im je, inače, u nekoliko navrata iz tvrtke odnosila dokumentaciju, a prema sumnjama istražitelja, Skladgradnja je u čitavom lancu služila za krajnje transferiranje milijuna isplaćenih iz proračuna za gradnju sporne dionice na neke druge račune s obzirom na to da postoje naznake da sav novac nije ostajao kod Žužulovih.
U nekoliko godina zgrnuli milijarde kuna
Splitska porezna uprava zbog toga ponovno obavlja nadzor Skladgradnje kako bi se rekonstruirao tijek novca koji je uplaćivan na njezin račun. Da istražitelji nastoje rasvijetliti ulogu Žužulovih u čitavom projektu gradnje prometnice, bilo je jasno još u studenom 2009. godine, kada se Skladgradnja našla pod istragom zajedno s bivšim čelnicima HAC-a zbog bojenja tunela Sveti Rok i Mala Kapela, za što je plaćeno vrtoglavih 35,5 milijuna kuna plus PDV.
Od upućenih u cestogradnju doznaje se i da je 15 kilometara autoceste moglo biti ukradeno varanjem na materijalu, odnosno lažnim prikazivanjem veće količine utrošenog materijala nego je stvarno bilo utrošeno.
Dionica Dugopolje – Šestanovac duga je 37 kilometara, a vodeći partner u konzorciju domaćih tvrtki koji je za njenu gradnju ponudio 1,95 milijardi kuna bio je splitski Konstruktor.
Članice konzorcija bile su sve najveće hrvatske građevinske tvrtke: Viadukt, Hidroelektra-Niskogradnja, Osijek Koteks, Cesta Varaždin, Zagorje-Tehnobeton, Ingra te hrvatska podružnica austrijskog Strabaga. Isti konzorcij dobio je i gradnju 40 kilometara dionice Šestanovac – Ravča, također po cijeni od 1,95 milijardi kuna.
Na autocesti od Splita prema Pločama Skladgradnja počinje dobivati kao podizvođač radova sve unosnije poslove. Zbog toga su druge tvrtke, poput GP Dubrovnika, koji je tada bio u vlasništvu Stipe Gabrića Jamba, ostajale bez posla, o čemu je Jambo svojedobno i javno govorio.
Skladgradnja je na cestogradnji, otkako je HDZ na vlasti, ostvarila golem rast prihoda. Ta je tvrtka od 2004. do 2009. godine ukupno uprihodila 1,4 milijarde kuna – 2003. godine, primjerice, imala je tek skromnih 15 milijuna kuna prihoda, piše Večernji list.
"Ovo je samo jedan u nizu tekstova u kojima se ne iznose nikakve činjenice osim ukupne duljine dionice, a tvrtku Skladgradnja–grup d.o.o. se pokušava ocrniti na osnovu neprovjerenih navoda i izjava nepoznatih istražitelja koji "navodni uskočki postupak" ne bi smjeli ni komentirati u medijima. Ponovno ističemo kako je tvrtka Skladgradnja–grup d.o.o. radove izvodila kao podizvođač, te da je vrijednost njezinog ugovora za dionice koje je radila bila manja od onog što je glavni izvođač radova ugovorio s Hrvatskim autocestama", navodi se u demantiju kojeg su braća Žužul poslala posredstvom odvjetnika.
Navode da na spornoj dionici Skladgradnja nije radila tunele, vijadukte niti mostove, kao ni odmorišta. "Činjenica je da je tvrtka Skladgradnja–grup d.o.o. na navedenim dionicama gradila ukupno svega tri prijelaza za životinje i to kao podizvođač glavnog izvođača (Viadukt d.d. i Strabag d.o.o.), i to jedan prijelaz na dijelu autoceste od Dugopolja do Šestanovca te dva prijelaza od Šestanovca do Ravče. Od ukupne vrijednosti radova Skladgradnja–grup d.o.o. odradila je manje od 4 % ukupne vrijednosti radova. Prema tome, nikakve navodne viškove od mostova i vijadukata, što god to značilo, nisu ni mogli koristiti", piše u priopćenju, u kojem se objavljene inkriminacije nazivaju 'smiješnima'.
"U tekstu dalje iznosite kako je tvrtka Skladgradnja–grup d.o.o. nekome navodno ukrala novac, te da ga je transferirala na nepoznate račune s obzirom da 'novac nije ostao na računu Žužulovih'. Činjenica je da su istražna tijela mjesecima provjeravala dokumentaciju i poslovanje u tvrtki Skladgradnja–grup d.o.o. te da nisu utvrdili nikakav nezakonit tijek novca, dok je tvrtka Skladgradnja–grup d.o.o. uredno platila porez na dobit koja je ostvarena poslovanjem", piše u priopćenju, te se objašnjava kako navod da su "radni sati podloga za manipulaciju" potvrđuje "nepoznavanje građevinskog posla".
Vezani članci:
arti-201012200062006 arti-201002110462006 arti-201002100595006
