Naime, Hrvatskoj treba čak 15 godina da izgradi sustav navodnjavanja, u koji je do danas uloženo 578 milijuna kuna. Taj neophodan projekt bit će gotov tek 2020. godine, a ukupno će se uložiti 4,4 milijarde kuna. Navodnjavat će oko 65 tisuća hektara, kaže zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Danko Holjević.
"Da bi dobili 65, moramo gotovo 100 tisuća uključiti u projektiranje. To smo već uključili", pojašnjava Holjević.
Vodu dovoditi gravitacijom do krajnjeg korisnika
A taj dugoočekivani mehanizam Hrvatska će najvjerojatnije riješiti po uzoru na Španjolsku. U novije vrijeme sagrađen, Kanal De Navarra, pravi je primjer navodnjavanja uz minimalne troškove.
"Vidjet ćete kako se to radi uz pomoć Europske unije i kako se voda kroz infrastrukturu, znači kroz izgradnju ogromne akumulacije i velikog kanala dovodi gravitacijom do krajnjeg korisnika tako da ona bude poslije jeftina za korištenje. Morate znati da, ukoliko pumpe rade, onda ta voda nešto i košta jer troši energiju. Ako ide prirodnim padom, onda je to puno jeftinije", pojasnio je Holjević.
Iz predpristupnih fondova nije moguće graditi kanale
Govoreći o EU fondovima, Holjevića je objasnio zašto Hrvatske vode za relizaciju projekta nisu izvukle novac iz pretpristupnih fondova. "Iz predpristupnih fondova nije moguće graditi kanale, akumulacije, cjevovode ni pumpne stanice. To će biti moguće kroz strukturalne fondove i to ne kao mjera za poticanje razvoja poljoprivrede već kao mjera ruralnog razvoja", pojasnio je Holjević.
Također, Holjević tvrdi da su melioracijski kanali sanirani i stavljeni u funkciju. "To se odnosi na površine koje su veće gdje je korisnik poljoprivrednih površina već stavio sustav navodnjavanja u funkciji i on nesmetano radi", pojasnio je Holjević.
