Od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine u Hrvatskoj će biti proveden četvrti po redu od samostalnosti popis stanovništva. Zbog toga je Državni zavod za statistiku pripremio nacrt Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, koji će uskoro u javnu raspravu. Jutarnji javlja kako taj zakon mora biti usvojen do kraja godine kako bi se Europskoj komisiji do tad mogao dostaviti referentni datum provođenja popisa.
Popis bi se trebao provoditi u dvije faze. Prva bi trajala od 1. do 10. travnja 2021. godine te bi se u to vrijeme građani trebali sami popisati, putem sustava e-Građani. Od 16. travnja do 7. svibnja popisivači će izaći na teren i na tabletima popisati pučanstvo, kućanstva i stanove koji nisu ranije upisani te provjeriti one koji su se sami upisali. Država bi za potpuno digitalizirani popis trebala izdvojiti nešto manje od 184 milijuna kuna.
Obrazac će se ispunjavati na hrvatskom jeziku i latinici, a pripadnici nacionalnih manjina moći će dobiti na uvid ogledni primjerak obrasca na papiru te na jeziku i pismu manjine kojoj pripadaju. Svi podaci su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.
Opsežno i složeno istraživanje
S obzirom na digitalizaciju popisa stanovništva, podaci će biti brže obrađeni, a DZS će morati objaviti prve rezultate 60 dana od završetka popisivanja. Bivši ravnatelj Zavoda, Marko Krištof pripremio je inicijalnu verziju zakona, te naglašava da je popis stanovništva najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje.
"Čak 80 posto uspješnog popisa leži na kvalitetnoj komunikaciji. Ljudi moraju znati da to nije popis nekretnina u svrhu razrezivanja poreza, nego se popisuju u statističke svrhe", kaže Krištof, navodeći da kampanja o popisu mora početi mjesec dana prije njegova provođenja i trajati do njegova zaključenja. Krištof ističe da je edukacija građana u prepoznavanju popisivača, kako bi se izbjegli lažni popisivači koji bi mogli zloupotrijebiti podatke građana.
Sloboda pri davanju podataka
"Da bi popis bio kvalitetan, treba dobro obučiti, ali i dobro platiti popisivače, kao i djelatnike drugih službi koji će biti uključeni u taj posao. Zaposlenici Zavoda za statistiku najbolje znaju taj posao i njih kao one koji imaju specifična znanja za to treba posebno platiti", rekao je donedavni ravnatelj. Svi koji će raditi na popisu bit će plaćeni. Popisivači i kontrolori će dobiti naknadu koju će utvrditi ravnatelj DZS-a, a dio naknada koji se propisuju zakonom kreću se između četiri i osam tisuća kuna.
Krištof kaže kako bi uspjeh popisa bio kada bi se 30 posto građana samo popisalo putem e-Građana. Neke su države već 2011. imale mogućnost elektronskog popisivanja stanovništva, a Bugarska je tako uspjela popisati 40 posto stanovništva.
"Ovaj oblik ima svojih prednosti, a jedna od njih je veći osjećaj slobode pri davanju podataka, primjerice o vjeri, nacionalnosti i spolnoj orijentaciji, ako nema posrednika", kaže Krištof i dodaje kako je za točnost podataka važno kako će biti sročena pitanja, a pogotovo ona o nacionalnosti i vjeri. Međunarodna je preporuka da ona budu otvorena.
