Dok većina mladih Europljana prilično rano širi krila i napušta roditeljsko gnijezdo, Hrvati skupa s Portugalcima najduže ostaju živjeti s roditeljima. Podaci Eurostata za 2021. godinu govore da su u cijeloj Europskoj uniji mladi u prosjeku napuštali roditeljsko kućanstvo u dobi od 26,5 godina.
I dok Šveđani u prosjeku to čine već s 19 godina, Finci i Danci s 21, a Estonci s 22, prosječna dob u kojoj to čine Hrvati je 33,3 godine, kada se više i ne mogu nazvati mladima. Duže od Hrvata, ali neznatno, s roditeljima ostaju živjeti jedino Portugalci. Oni u prosjeku roditeljski dom napuštaju i osamostaljuju se s 33,6 godina. U gornjem europskom domu po tom su kriteriju još i Slovaci (30,9 godina), Grci (30,7 godina) te Bugari (30,3).
Žene napuštaju roditeljski dom prije muškaraca
Eurostatovi podaci kazuju, generalno gledajući, da u većini sjevernih i zapadnih zemalja mladi u prosjeku napuštaju roditeljski dom u ranim do srednjim dvadesetim godinama, dok je u južnim i istočnim zemljama prosječna dob kada to čine - kasne dvadesete ili rane tridesete godine života.
Nadalje, muškarci su prema statističkim podacima za 2021. godinu roditeljski dom napuštali kasnije od žena. Muškarci u dobi od 27,4 godine, a žene u dobi od 25,5 godina u prosjeku. Taj trend uočen je u svim zemljama. Muškarci su u prosjeku napuštali roditeljski dom nakon svoje 30. godine u čak 11 zemalja EU-a: Hrvatskoj, Portugalu, Slovačkoj, Bugarskoj, Grčkoj, Sloveniji, Italiji, Malti, Španjolskoj, Rumunjskoj i Poljskoj. Isti je slučaj i sa ženama samo u Portugalu i Hrvatskoj.
U Hrvatskoj se pak muškarci iseljavaju najkasnije u čitavoj Europi, pa tako iz roditeljskog gnijezda odlaze tek nešto malo prije navršene 35. godine.
Mnogi mladi mogu samo sanjati o svojoj nekretnini
U Hrvatskoj je fenomen dugog ostajanja mladih uz roditeljske skute izražen već dugo, a prvenstveno mu kumuju ekonomski razlozi. U prvom redu nemogućnost dobivanja dobro plaćenog posla te skupe nekretnine i visoke cijene najma stanova. Primjerice, cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine prosjeku su porasle za pet posto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjoj razini za 13,5 posto - kazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srpnju. Novi stambeni objekti u prvom tromjesečju poskupjeli su u prosjeku za 9,2 posto u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine. U odnosu, pak, na prvo tromjesečje prošle godine, cijene novogradnji ojačale su za 20,3 posto. Cijene postojećih stambenih objekata više su za 4,4 posto na kvartalnoj, a 12,5 posto na godišnjoj razini.
Primjerice, u Zagrebu su cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na posljednji lanjski kvartal u prosjeku bile više za 6,5 posto, za Jadran 3,3 posto, a za ostala područja 6,4 posto. Na godišnjoj razini, cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle su u prosjeku za 16 posto, na Jadranu rast je iznosio 10,9 posto, a na ostalim područjima 14,4 posto. s tim cijenama, stanovi su praktički nedokučivi mnogim mladima. Stoga je, ako ne odluče iseliti u bogatije zemlje, mnogima prihvatljivija opcija živjeti s roditeljima.
