Zbog niskih su kamatnih stopa u protekle tri godine cijene nekretnina u članicama EU godišnje rasle po stopi od četiri posto, što je znatno više od rasta plaća i BDP-a. U mnogim su metropolama cijene stanova i kuća zabilježile još strelovitiji rast od preko 10 posto. Ovaj je trend počeo brinuti europske institucije, jer stvaranje nekretninskog buma i pad tržišta koji za njim slijedi često rezultira dugim i snažnim recesijama.
Stoga je Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) pozvao sedam europskih zemalja (Austriju, Češku, Njemačku, Luksemburg, Portugal, Švedsku i Sloveniju) da donesu zaštitne mjere kojima će obuzdati rizike koji nosi rast cijena nekretnina. Konkretno, od njih se traži pooštravanje uvjeta kreditiranja te povećanje kapitala banaka.
Zemlja niskog rizika
Tako su prema istraživanju ESRB-a, cijene nekretnina u posljednje tri godine bez inflacije najviše porasle u Irskoj (za 9,9 posto) i Češkoj (8,8 posto), dok su za 1,6 posto pale u Italiji. Hrvatski realni rast cijena u protekle tri godine se kreće oko 3,5 posto, pa nas je, unatoč percepciji o stavranju nekretninskog balona cijena, ESRB smjestio među zemlje nižeg rizika, piše Novac.hr.
"Naše analize također pokazuje da cijene nekretnina ne odstupaju od razine koja bi bila opravdana fundamentima, ali ako se trend brzog rasta nastavi, onda bi u budućnosti počele odstupati od fundamenta i stvarati rizike za ekonomiju i financijski sustav. Zemlje koje su apostrofirane u izvješću vjerojatno su trajanjem takvih trendova Hrvatskoj odmakle za tri do četiri godine", kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, dodajući kako su u nas cijene blago podcijenjene u odnosu na dugoročni prosjek omjera cijena i dohotka.
Ovakav bi trend mogao potrajati još neko vrijeme, jer se sada realizira dugo odgađana kupnja nekretnina, zaposlenost je stabilna, plaće rastu, a niske kamatne stope, osim kupnje nekretnina za život, potiču i investiranje u imovinu zbog najma ili turizma. Upravo su zbog toga cijene kuća i stanova u Zagrebu te na obali narasle, dok u ostatku zemlje one uglavnom stagniraju.
Nepopularne mjere obuzdavanja
Upravo u metropolama cijene nekretnina najviše rastu, a ESRB u svom istraživanju upozorava kako bi se zbog demografskih trendova njihov rast mogao još intenzivirati. Tomu u prilog idu i već spomenuto očekivano povećanje dohodaka, povoljniji uvjeti kreditiranja i porezni poticaji. ESRB ističe da je posebno kritična situacija u Portugalu, Islandu, Dansku i Švedsku, no ne i u Hrvatskoj.
U trenutku kada će stambeni krediti potaknuti daljnji rast cijena, centralna bi banka trebala donijeti mjere za njihovo obuzdavanje. No, Francesco Mazzaferro iz ESRB-a kaže da vlasti to nerado čine jer se radi o političkom pitanju i mjerama koje najčešće pogađaju mlade ljude i parove koji nemaju puno novca.
U zemljama gdje je stopa vlasništva nekretnina visoka, a tu spada i Hrvatska, nekretnine se financiraju uglavnom kreditima, pa u slučaju krize može doći do povećanih rizika. No, u nas se bilježi manji rizik od bankrota, jer kredite uzimaju uglavnom mladi i obrazovani ljudi s većim prihodima.
