Članice Europske unije dogovorile su zabranu uvoza voća s tragovima insekticida klorpirifosa, zbog štetnosti po ljudsko zdravlje. Odobrenje za uvoz tog pesticida je isteklo 10. siječnja, a voće s minimalnim tragovima klorpirifosa će nakon tromjesečnog prijelaznog razdoblja biti zabranjeno za prodaju.
Europski regulator za sigurnost hrane još je prošlog srpnja utvrdio "moguće genotoksične učinke, kao i neurološke učinke tijekom razvoja", što je potkrijepio i podacima istraživanja na djeci te studijama koje pokazuju da klorpirifos ima genotoksični potencijal. Klorpirifos se u širokoj primjeni koristi za odbijanje insekata s plodova, a u Hrvatskoj se osim u voćarstvu koristi i u ratarstvu, piše Glas Slavonije.
"U Hrvatskoj ga vjerojatno nema za kupiti, ali možda ga netko ima na zalihama. Poljoprivrednici će sada morati pronaći dobru zamjenu. Nama voćarima problem je što na police trgovačkih lanaca stiže voće i povrće iz zemalja poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, gdje su ta sredstva dopuštena, a nama su izravna konkurencija. Kontrola na granici postoji, ali ona se prema našim informacijama provodi metodom slučajnog uzorka, što smatramo da nije dovoljno", rekao je Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice.
Manje tretiramo voće od drugih?
Pojedini voćari kažu kako je moguće da je cijeli lanjski urod tretiran ovim zabranjenim sredstvom kojeg ima i u zalihama zbog čega bi se, smatraju, trebao uvesti moratorij na njegovu potrošnju. Hrvatska godišnje proizvede oko 100.000 tona te 25.000 tona mandarina i nešto manje naranči. Zorić kaže da voće u Hrvatskoj prođe oko 15 tretiranja insekticidima, dok primjerice u Poljskoj prođe oko 25 tretmana.
"Sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u svakoj pojedinoj članici EU-a mogu koristiti u skladu s uvjetima primjene i ograničenjima navedenim na etiketi. Sredstva za zaštitu bilja na osnovi klorpirifosa i klorpirifos-metila koristila su se kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika (kukaca i grinja) na raznim kulturama (pšenici, ječmu, raži, pšenoraži, zobi, uljanoj repici, krumpiru, mandarinkama, rajčici, vinovoj lozi, klementinama, kiviju…), kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima", poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Dopuštene maksimalne granice
Dodaju da voće, povrće i ostali biljni proizvodi koji se stavljaju na tržište ne smiju sadržavati više klorpirifosa i klorpirifos-metila od dopuštenih maksimalnih razina, a u Hrvatskoj agenciji za hranu ističu kako je nadležna institucija za donošenje odluka o distribuciji hrane Ministarstvo poljoprivrede, dok ocjenu dokumentacije i procjene rizika od eventualnog štetnog utjecaja kemijskih tvari kojima se tretiraju voće, povrće i ostali biljni proizvodi provode njihovi Centar za zaštitu bilja i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada.
