"Populistički val ipak nije preplavio Europski parlament, proeuropske stranke i dalje imaju golemu većinu, iako nešto manju nego dosad, i sada predstoje razgovori proeuropskih stranaka o stvaranju koalicije u kojoj će zeleni imati znatan utjecaj", izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik Europske komisije Martin Selmayr.
"Mislim da je tzv. populistički val bio zauzdan", rekao je Selmayr, vrlo utjecajni glavni tajnik Europske komisije, što je najviša administrativna, nepolitička pozicija u Komisiji.
Prema projekcijama budućega saziva Parlamenta koje se temelje na i dalje privremenim rezultatima izbora u 28 članica Unije, proeuropske stranke zajedno imaju 510 mandata, 20 manje nego u prethodnom sazivu, dok one stranke koje se mogu nazvati euroskeptičnima imaju zajedno 235 zastupnika, 22 više nego u prethodnom sazivu.
No, dvije najjače političke skupine Europska pučka stranka (EPP), sa 180 mandata, i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) sa 135 mandata nemaju više nadpolovičnu većinu, to jest 376 zastupnika. Stoga će te dvije srednjostrujaške stranke desnog i lijevog centra morati tražiti koaliciju ili sa zelenima, koji su u nekim zapadnim članicama ostvarili vrlo dobre rezultate, ili s liberalima, ojačanima najavljenim pristupanjem zastupnika izabranih na listi francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona ili pak s objema strankama.
VEZANA VIJEST
EPP, S&D i zeleni, sa 69 mandata prema zadnjim rezultatima, imali bi natpolovičnu većinu, dakle, 394 zastupnika. Kombinacija EPP, S&D i liberali (ALDE), sa 109 mandata, imala bi zajedno 434 zastupnika. U svakom slučaju, ne može se osigurati nadpolovična većina bez EPP-a i S&D-a.
Dva glavna obilježja netom održanih izbora jesu veća fragmentiranost Europskoga parlamenta te preokret trenda u pogledu odziva na izbore. Na izbore je izišlo 50,82 posto birača, dok je na posljednjim izborima 2014. izlaznost iznosila 42 posto. Odziv se bio stalno smanjivao - još od prvih izravnih izbora 1979. godine do ovih izbora kada je preokrenut trend.
Selmayr je dao naslutiti mogućnost stvaranja koalicije EPP-a, S&D-a i zelenih jer sve tri stranke podupiru model "spitzenkandidata", a s druge strane, najveći protivnik toga modela je francuski predsjednik Macron.
Liberali su na prošlim izborima 2014. snažno podupirali taj model po kojem je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije, ali su na ovim izborima, nastojeći pridobiti Macrona, izveli čudan manevar i umjesto svoga "spitzenkandidata" imenovali "spitzen-tim" koji broji nekoliko osoba. Nitko od članova toga "spitzen-tima" nije htio izrijekom niti potvrditi niti opovrgnuti da je "spitzenkandidat", ali je primjerice Margrethe Vestager, liberalka iz Danske i povjerenica za tržišno natjecanje, sudjelovala na predsjedničkoj raspravi kandidata za predsjednika Komisije uoči izbora.
Selmayr kaže da su zeleni svjesni kako uopće nemaju predstavnika u Europskom vijeću, najvećem političkom tijelu koje čine šefovi država ili vlada, i da se stoga neće fokusirati na kadrovska pitanja, nego na sadržaj programa eventualne koalicije te će nastojati da u što većoj mjeri svoj politički program ubace u program budućega šefa Komisije.
No, zeleni najavljuju da će biti vrlo zahtjevan partner ako do partnerstva dođe. Oni su vrlo federalistički nastrojeni, a za provedbu neke od njihovih ideja trebalo bi čak mijenjati Lisabonski ugovor, što je iznimno komplicirana zadaća i mnogi u EU nisu se spremni upuštati u takav pothvat.
Supredsjednik Europske stranke zelenih i član EP-a Reinhard Bütikofer kaže da EU mora "počivati na dvije noge - uniji država članica i uniji građana".
On čak traži da Europski parlament dobije pravo predlagati nove zakone, a to nije moguće bez promjene Ugovora.
Za razliku od nacionalnih parlamenata, Europski parlament nema pravo predlagati nove zakone - direktive i uredbe, iako to jako želi. To pravo ima isključivo Europska komisija, s tim da Europsko vijeće, Vijeće EU-a ili Europski parlament mogu pozvati Komisiju da izradi neki zakonodavni prijedlog. Komisija nema obvezu slijediti preporuku Europskoga parlamenta u tom slučaju, ali je dužna obrazložiti zašto ne prihvaća inicijativu Parlamenta.
