Sljedeći tjedan, prema neslužbenim najavama, Europska komisija preporučit će pravila zemljama članicama EU u kojima stoji da se javne zgrade zimi griju na najviše 19 stupnjeva, a ljeti hlade na temperaturu ne nižu od 25 stupnja celzijusa. Na taj način pokušat će smanjiti potražnju za plinom usred rata u Ukrajini i sankcija Putinovoj Rusiji.
Opsrba ruskim plinom mogla bi biti potpuno prekinuta, a u Bruxellesu smatraju da bi Putin plin mogao koristiti kao adut u ratu.
"Imamo prostora da smanjimo eventualni udar izazvan prekidom opskrbe za jednu trećinu", stoji u dokumentu koji bi trebao biti objavljen 20. srpnja i još uvijek nije služben.
Njemački savezni parlament Bundestag i parlamenti saveznih pokrajina već su krenuli u tom smjeru - tako se u parlamentu prema pravilima griju na 20 stupnjeva, a rashlađuju na 26 do 29.
Zeleni projekti, ali bez planova za jesen
Kako to izgleda u Hrvatskoj, provjerio je Jutarnji list.
Grad Vukovar je prije tri mjeseca krenuo s reduciranom javnom rasvjetom tako da svijetli svako drugo ili treće rasvjetno tijelo. "Nismo to učinili zato što smo financijski nestabilni, nego, upravo suprotno", kažu iz Vukovara i dodaju da su u tri mjeseca novog režima uštedjeli 330.000 kuna.
Zaposlenici splitskog Županijskog suda u Gundulićevoj ulici dobili su obavijest iz ureda predsjednika suda po kojoj moraju štedjeti struju, odnosno moraju "racionalizirati korištenje električne energije". Također, kazano im je da klime ne bi trebali paliti na temperaturu nižu od 25 stupnjeva.
U Koprivnici od 2018. prometuje 100 posto električni javni prijevoz, a pazi se i kod obnova škola, da zgrade budu energetski učinkovite. U Poreču predviđaju do 2030. smanjiti emisije CO2 na području grada za 40 posto, a u Labinu kažu za Jutarnji da već provode razne projekte koji se tiču zelenih politika.
No, konkretnih planova za jesen uslijed rata u Ukrajini i problema s opskrbom plina nema, a neslužbeno iz lokalnih samouprava kažu da će im Vlada morati pomoći ako dođe do energetske krize.
