Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u Europskoj uniji, no bilježi slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka, za što su glavni uzroci kvaliteta kurikuluma i nastave, stoji u Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2017. godinu, godišnjem komparativnom izvještaju Europske komisije o stanju europskih obrazovnih sustava koji je u srijedu predstavljen u Zagrebu.
Pregled obrazovanja i osposobljavanja je izvještaj koji Europska komisija objavljuje svake godine s ciljem pružanja uvida u stanje obrazovanja i osposobljavanja u Europskoj uniji na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja.
"Hrvatska je jedna od zemalja gdje je učinak obrazovnog sustava relativno slab, a situacija se proteklih par godina pogoršava", istaknuo je Stefaan Hermans, direktor u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije, na prezentaciji izvještaja u Kući Europe.
Hermans je naglasio da je obrazovanje pitanje budućnosti, zbog čega je veoma važno poboljšanje obrazovnih sustava, a u tome Hrvatska, kao i druge članice, imaju podršku Europske komisije.
Istraživanje je pokazalo da Hrvatska ima izrazito nisku stopu ranog napuštanja školovanja (2,8 posto), najnižu u EU-u (prosječno 10,7 posto), što je među glavnim prednostima hrvatskog obrazovnog sustava.
No u Hrvatskoj je zabilježeno i slabljenje osnovnih vještina koje su ispod europskog prosjeka. Prisutne razlike u postignućima povezane su sa socioekonomskim statusom, no čini se da su glavni uzroci slabih rezultata Hrvatske kvaliteta kurikuluma i nastave, stoji u izvještaju.
Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te obrazovanju odraslih među najnižima je u EU-u, a unatoč nedavnom snažnom gospodarskom rastu i obećavajućoj situaciji na tržištu rada, Komisija smatra kako je potrebno riješiti problem niske razine vještina, a isto se odnosi na relevantnost vještina stečenih u strukovnom i visokom obrazovanju.
Istaživanje provedeno među učenicima u dobi od 15 godina u okviru OECD-ova Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika 2015. godine pokazalo je da svaki četvrti hrvatski učenik nema osnovnu razinu kompetencija u prirodoslovlju (24,6 posto) u usporedbi s prosjekom EU-a (20,5 posto), a u vještini čitanja hrvatski su učenici (19,9 posto) blizu prosjeku EU-a (19,7 posto).
Posebno slaba točka hrvatskih učenika su matematičke vještine. Prema rezultatima istraživanja približno svaki treći učenik u dobi od 15 godina ima slabije matematičke vještine (32 posto, dok je u EU-u prosjek 22,1 posto).
"Svi ovakvi podaci, pogotovo usporedbe s drugim europskim državama, nama su važni jer na njima gradimo naše projekte i akcije važne za stvarno unaprijeđivanje obrazovanja", rekla je na predstavljanju ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, upozorivši da se podaci iz Komisijinog izvještaja odnose na period do 15. rujna ove godine, dakle na razdoblje u kojem se tek formirao sadašnji sastav ministarstva i njegove inicijative.
"U međuvremenu smo napravili dosta, ne samo planova, nego i napisanih projekata, te smo krenuli s jedne strane politikom kontinuiteta s obzirom na ono što je bilo pripremljeno, ali isto tako i s iskoracima vezanima za unaprijeđenje obrazovnog sustava", istaknula je Divjak, između ostalog spomenuvši primjere poput nastavka kurikularne reforme, pripreme projekata pomoću europskih sredstava, te rad na poboljšanju strukovnog obrazovanja i internacionalizaciju visokog obrazovanja.
"Odgovaramo na primjedbe iz pregleda, te sam sigurna da ćemo iduće godine imati bolje izvješće", zaključila je ministrica.
