Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).
Sloboda kretanja ljudi srž je europske obitelji. Odobriti svakom europskom građaninu putovanje širom europskog teritorija, bez ikakvog posebnog zahtjeva, osnovno je pravo koje vodi k stvaranju europske zajednice. Uključenost i sudjelovanje u životu zajednice ključni su aspekti te politike i nužni za njezino ispunjenje.
Ipak, politika slobode kretanja je u stvarnosti ograničena na elitističku politiku: lako omogućava putovanje osobama s dovoljno sredstava, dok ostale građane i stanovnike ostavlja sa strane. Postoji i dalje dosta prepreka koje onemogućuju marginaliziranim i isključenim osobama punopravno korištenje tog osnovnog prava, što se još jače osjeća u kontekstu trenutne gospodarske krize. Među njima su i osobe s invaliditetom.
Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske je na spomenutoj konferenciji istaknula kako se unatoč svemu, Europa brine za marginalizirane skupine. Europska komisija se, dodaje, ipak brine da se direktive, pa i one vezane uz osobe s invaliditetom, provode u praksu.
Ako i za građane koji nemaju invaliditet postoje prepreke koji ograničavaju njihovu slobodu kretanja, možemo tek zamisliti koliko je prepreka postavljeno osobama koje ne vide, ne čuju ili imaju neki tjelesni ili mentalni hendikep, istaknula je predsjednica Saveza osoba s invaliditetom.
''Kod njih inkluzija, primjerice u obrazovanje, ne znači samo mogućnost sudjelovanja u nastavi, već i imati rampu u školi, imati prilagođeni toalet, imati didaktička pomagala, itd. Prepreka na koje invalidi nailaze je puno''
EU je ratificirala Međunarodnu konvenciju o osobama s invaliditetom
Posebno brinu takozvane barijere u glavama, jer se sve ostale lakše ruše. Takve barijere su početak svih ostalih prepreka, ali i stigmatizacije, istaknula je Marica Mirić. I upravo je stoga važna Konvencija o osobama s invaliditetom koja je invalidima omogućila pristupačnost uslugama i robama te je to definirala kao ljudsko pravo. Konvenciju je, dodala je, EU ratificirala. Uz to je važna i Europska strategija za osobe s invaliditetom do 2020. godina koja je slobodi kretanja dala prioritet.
''I Hrvatska je donijela Nacionalnu strategiju za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom koja se temelji na tim dokumentima.'' Savez je, između ostalog, istaknula je Mirić, objavio i Vodič za slobodu kretanja za svaku županiju u kojima je se analizira pristupačnost zdravstvenim objektima, obrazovnim, kulturnim i pravosudnim institucijama. Osim samog fizičkog pristupa objektima, ima i drugih oblika prepreka.
''Previše je prepreka, od interneta koji invalidima nije dostupan, preko komunikacije i orijentacije, do fizičkih barijera. Niti pas vodič ne može ući u svaku zgradu. Prava osoba s invaliditetom nisu zajamčena niti kada je u pitanju primjerice hotelski smještaj. Znakovni jezik i komunikacija za gluhe se u javnim institucijama slabo koriste''
Prepreke osobama s invaliditetom u javnom prijevozu
Također na puno prepreka nailaze i studenti, mlade osobe s invaliditetom, iako je mobilnost studenata jedan od glavnih odrednica Europske unije. Gluhe osobe u Hrvatskoj, između ostalog, nailaze i na nedostatak komunikacije u javnom prijevozu i na javnim mjestima. Ne postoje ni javne karte postavljene na gradskim trgovima uz čiju bi se pomoć snašli u nepoznatom gradu.
Osobe s invaliditetom se uz pomoć standardizacije nacionalnih odredbi i pravilnika među zemljama članicama EU moraju moći slobodno kretati i pristupati svim institucijama kojima pristupaju zdrave osobe. Međutim Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske ističe kako na nivou EU još uvijek nije riješeno pitanje pristupačnosti javnog prijevoza osobama s invaliditetom.
''Nema osiguranih sredstava kojima bi se omogućilo da invalidna osoba nesmetano može putovati iz jedna zemlje u drugu. Iako postoji Europska direktiva koja to pitanje regulira za zračni prijevoz, ono uvijek nije riješeno u autobusnom i željezničkom prijevozu.''
Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj imaju pravo na pristup svim robama i uslugama kao što to imaju i građani drugih europskih država. Hrvatska ima instituciju pravobranitelja za osobe s invalidom, što je rijedak primjer u zemljama EU, istaknula je Mirić i dodala kako u traženja svojih prava invalidi mogu osloniti na tu instituciju.
''Informiramo osobe s invaliditetom o njihovim pravima. Stoga je iz godine u godinu sve veći broj osoba koja traže i insistiraju na svojim pravima. Osim toga, postoji i SOS telefon za žene s invaliditetom koji također prima sve više poziva.''
Iako se u Hrvatskoj na osiguravanju fizičke pristupačnosti institucijama, od zdravstvenih, obrazovnih, do kulturnih, napravilo mnogo, još uvijek to nije dovoljno. Hrvatska će, poručila je predsjednica Zajednice Saveza osoba s invaliditetom Marica Mirić, morati podnositi izvješća Briselu što je učinila na ovom području.
