''Iako su vremenske nepogode pojedine poljoprivredne kulture poharale još u svibnju, zadovoljni smo prinosima, ali ne i otkupnim cijenama i rokovima plaćanja'', upozorava potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, ističući da još ima poljoprivrednika koji čekaju isplatu za davno isporučenu pšenicu.
Ovih se dana krenulo u berbu suncokreta i kukuruza. No umjesto da se cijene zna unaprijed, opet se bere i skladišti pod nepoznatim uvjetima pa se ratari nadaju da će im barem najavljena avansna isplata potpora za 2019. od oko 1,3 milijarde kuna idućeg mjeseca sjesti na račune.
Ni suncokret ni šećerna repa ne vole kišnu godinu, a kako su najviše stradali u svibnju, prinosi će biti i 20 posto niži, ovisno o terenu. ''Kukuruz voli kišu i vlagu i za sada dobro izgleda, a kako će se berba poklopiti s proljepšanjem vremena i visokim temperaturama, nadamo se obećavajućim prinosima, jednako kao i za soju, ako nije u područjima u kojima je bilo ledotuče'', kazao je Brlošić za Večernji list.
Marijo Puškarić, mladi poljoprivrednik iz Kaniške Ive, kaže da je najveća tragedija zadesila cikoriju, koje je on u nas jedini proizvođač, dok je kukuruz odličan, iznad prosjeka. Osim za cikoriju, godina je najteža za krumpir s kojim je bilo dosta problema zbog tuče na nekim parcelama, a Puškarić upozorava da će krumpira općenito manjkati Europi.
Vrijeme, naime, nije išlo na ruku ni najvećim europskim proizvođačima krumpira – Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj. Doduše, to bi trebalo pomoći proizvođačima, pa i hrvatskim, da na njemu više zarade što bi se moglo odraziti i na maloprodajne cijene krumpira, no one ovise o trgovcima.
Slabiju godinu za češnjak Puškarić će nadoknaditi izvrsnom godinom luka, ali ne očekuje da će mu maloprodajna cijena rasti jer kupca ne zanima kakva je bila godina, a na tržištu je i dalje previše uvoznog iz Kine i drugih zemalja. ''Ako je razlika u cijeni prevelika, kupac domaći neće moći platiti'', zakljućuje Puškarić
