Europska unija donosi nova pravila oko plaća, koje bi na velik dio stanovništva mogle znatno utjecati. Naime, nedavno je Europski parlament izglasao obvezujuća pravila o transparentnosti plaća, s ciljem da se riješi rodni jaz u plaćama diljem Europske unije.
Prema novim pravilima, poslodavci će zaposlenicima morati omogućiti pristup informacijama o tome kako određuju plaće prema rodu.
Iako smo u 21. stoljeću, brojne žene i dalje imaju manje plaće nego njihovi muški kolege. No, u Hrvatskoj se javljaju i neki drugi problemi oko plaća koji su dosta zabrinjavajući.
Sindikalist Krešimir Severu u razgovoru za Net.hr na ovu temu ističe da je ta direktiva u svakom slučaju dobrodošla. "Mi u Hrvatskoj imamo dva problema vezana uz tu transparentnost plaća. Jedan je problem vezan za spolnu razliku, znači između muškaraca i žena, međutim drugi je problem vezan uz isti spol“, kaže Sever, dodajući da u "Hrvatskoj postoje različite razlike“.
Kada gledamo prosječnu plaću koju dobiju žene u odnosu na prosječnu plaću koju dobiju muškarci u Hrvatskoj, ženska prosječna plaća je niža.
"Jednim dijelom je to vezano i za tradicionalne poslove koji se obavljaju, a u kojima tradicionalno žene obavljaju tu vrstu posla, a koji su tradicionalno niže plaćeni. Primjerice u tekstilu, u industriji kože, gume, obuće, pa onda u nekim drugim poslovima sličnog karaktera gdje je zapravo tradicionalno ženska radna snaga unutra, a pri tome su to nisko plaćeni poslovi“, pojašnjava Sever.
Problem staklenog stropa
Tu se ne bi smjelo zavarati time pa reći da cijela razlika nastaje jer žene vrlo često rade na poslovima koji su manje plaćeni, a muški na poslovima koji su više plaćeni, upozorava Krešimir Sever.
"To postoji i pridonosi tom jazu u plaćama između muškaraca i žena kada statistički pratimo. Međutim, sada postoji i onaj drugi jaz, a to je da su za isti posao ili posao jednake vrijednosti da su žene plaćene niže od muškaraca“, kaže.
To je nekakva druga razina problema, a onda dolazimo i do treće razine, a to je da vrlo često do određene razine žene mogu napredovati, međutim nakon toga je to dalje rezervirano za muškarce. "I to je onaj problem takozvanog staklenog stropa, gdje se još uvijek kroz njega vidi da postoji nekakva visina do koje se može ići, međutim to staklo na stropu zaustavlja žene u daljnjem napredovanju“, pojasnio je Sever.
Dodao je da vrlo rijetko imamo žene pozicionirane na visoko plaćenim menadžerskim pozicijama – od članica uprave, predsjednica uprave, nadzornog odbora, ali i drugih visoko pozicioniranih menadžerica u tvrtki. "Vrlo često se događa da one jednostavno dalje od nekakve razine jednostavno nemaju mogućnosti napredovanja, pa je i to problem“, dodaje.
Tome štete i stereotipi unutar hrvatskog društva, kao primjerice oni da će žena zatrudnjeti, roditi pa je neće biti jedno razdoblje, onda još kada djeca pobolijevaju u tim ranijim dobima, će u pravilu češće žena ići na bolovanje zbog djeteta pa poslodavci onda i to koriste kao jedan od argumenata zbog čega ženama ne nude bolje pozicionirane poslove.
"Još uvijek u Hrvatskoj ti neki stereotipi vladaju, bez obzira što se stanje mijenja. Više ne možemo reći da je to stanje jednako kakvo je bilo prije 30 godina, ali još uvijek ono postoji i na njega se treba ukazivati“, upozorava Sever.
Nova nejednakost
U posljednje vrijeme pokazuje se još jedna nejednakost, a to je da postoje razlike u plaćama istoga spola.
"Nerijetko se događa da se novim radnicima ponudi veća plaća u startu za isto radno mjesto, za isti posao, za posao jednake vrijednosti koji obavljaju njihovi stariji kolege koji su dulje kod poslodavca. Mlađi dobivaju veću plaću zbog toga što nema nešto volje i interesa za zapošljavanje na tim poslovima“, kaže Sever.
Tijekom zadnjih pregovora za izmjene Zakona o radu, sindikalna strana se silno uprla tumačiti da treba u zakon unijeti i tu obvezu iste osnovne plaće, odnosno jednake plaće za isti posao i posao jednake vrijednosti, ne samo za različiti spol, nego i za isti spol.
"Uspjeli smo ugraditi u zakon da žene i muškarci za isti posao ili posao jednake vrijednosti moraju imati jednaku osnovnu plaću, ali nismo uspjeli da je to unutar istoga spola“, kaže Sever.
Iz takvih se situacija dodatno izvlači jedan paradoks. "Primjerice ako na istoj poziciji rade trojica ili četvorica muških kolega, a različito su plaćeni, i sada se pojavljuje i žena. S kojom od njihovih plaća će ju izjednačiti? A zakon pri tome obvezuje poslodavca da žena ne smije imati nižu osnovnu plaću od muških kolega“, pojašnjava, pa dodaje da je zbog takvih situacija nužno izjednačiti osnovne plaće i po osnovi istoga spola. „Možemo slobodno reći da je u Hrvatskoj taj problem vrlo slojevit i da je izuzetno važno imati tu transparentnost plaća“, kaže.
Na pitanje mogu li poslodavci zbog tajnosti plaća manipulirati s plaćama, Sever kaže da sasvim sigurno da.
"Ako vi ne vidite kako izgledaju plaće onih drugih, onda zapravo ne možete niti znati, možete samo sumnjati“, kaže.
Nije problem da se plaća razlikuje u varijabilnom dijelu ili da se plaća razlikuje ako postoji onaj dodatak za minuli rad, dodaje. "Nije problem da netko tko ima 20 godina radnoga staža ima veću plaću od nekoga tko ima dvije. Međutim, mi ovdje govorimo o tome da bi isti posao, posao jednake vrijednosti i pri tome s isto godina staža, s istim uvjetima, da bi plaća trebala biti jednaka i unutar istoga spola i unutar različitih spolova“, zaključio je Krešimir Sever u razgovoru za Net.hr.
