Tako je Eugen Dobrić, 36-godišnji diplomirani inženjer grafičke tehnologije, jedan od svjedoka u sporu koji je na zagrebačkom Trgovačkom sudu pokrenula Udruga Potrošač u ime Udruge Franak protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamata, za Slobodnu Dalmaciju komentirao presudu suca Radoslava Dobronića u korist građana dužnika tih banaka.
Rata veća skoro 3.000 kuna
Ako i pravomoćna sudska presuda bude kao ova prvostupanjska, to će za Dobrića značiti da će se njegove kreditne obveze sa sadašnjih 9.100 kuna spustiti na oko 6.400 kuna, koliko su iznosile u srpnju 2007. kada su on i supruga u jednoj banci podigli dva stambena kredita za stan od 70 kvadrata u Zagrebu.
Ukupno su podignuli 820 tisuća kuna, s kamatom u visini 4,95 posto. Franak je tada iznosio 4,41 kunu, a danas je na 6,05 kuna, pa im sada rata iznosi 9.100 kuna. U ljeto prije dvije godine bila je i 9.800 kuna. I kamate su im rasle na 5,45 posto, pa na 5,95 posto da bi opet pale na 5,45 posto...
Nakon pet godina, umjesto 434 tisuće kuna kredita, otplatili su čak oko 540 tisuća kuna ili 110 tisuća kuna više nego što su trebali prema početnim uvjetima. Da su ti početni uvjeti ispoštovani do kraja otplate kredita 2022. godine, s kamatom bi Dobrićevi vratili 1,1 milijun kuna ili 42 posto više od glavnice. Prema računici iz ovog proljeća banci bi otplatili 1,6 milijuna kuna, što je 93 posto više od glavnice.
"Nije mi jasno zašto banci nije bilo dovoljno tih 42 posto. Nikako nisu mogli biti na gubitku. Nadam se da će ova presuda postati pravomoćna i da ću se vratiti na početnih 6.400 kuna rate te da će banka za preplaćenih 110 tisuća kuna smanjiti glavnicu ili skratiti vrijeme otplate kredita", kaže Dobrić.
"Ako ovakva presuda i nakon žalbi bude pravomoćna, onda svi dužnici u ovih osam banaka koji otplaćuju bilo kakav kredit vezan uz švicarski franak mogu očekivati da će im banke automatizmom, u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude ponuditi novi ugovor u kojem će se njihovi krediti pretvoriti u kunske i po tečaju na dan kada su podignuli kredit. Znači, dužnici ne moraju podizati pojedinačne tužbe.
Banke će im ponuditi i fiksne kamate koje bi trebale biti na razini početnih te bi trebale ponuditi povrat preplaćenih glavnica i kamata. To mogu napraviti tako da smanje glavnicu i rok otplate, a ne budu li mirnim putem ponudile povrat, onda ih građani mogu pojedinačno tužiti. Isto to mogu napraviti ne budu li zadovoljni ponuđenim ugovorima", kaže odvjetnica Nicole Kwiatkowski koja zastupa Udrugu Franak.
Zaključuje da je ova tužba bitna i za druge dužnike u eurima i kunama, jer je presudom jasno rečeno da se ne mogu koristiti dva instrumenta osiguranja – i promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula.
