Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) prijavljeno je lani ukupno 146 nuspojava nakon cijepljenja, od toga 106 nuspojava kod obaveznog cijepljenja djece. Broj nuspojava cijepljenja je u značajnom padu jer je 2010. godine, na primjer, neku od nuspojava cijepljenja imalo 277 djece.
Najviše je problema lani izazivalo kombinirano cjepivo Hexacima (5 u 1) protiv difterije, tetanusa, hripavca, polia, hepatitisa B i heamophilus influenzae tipa B. Nuspojave spomenutog cjepiva, koje se primjenjuje tri puta u prvoj godini života, i jednom s navršenih 12 mjeseci, imalo je ukupno 42 djece. Mahom su to bile blaže lokalne reakcije i povišena temperatura te neutješni plač i razdražljivost, u ukupno 30 djece.
Ipak, u jednom se slučaju posumnjalo na nuspojavu cijepljenja pod dijagnozom sindroma iznenadne smrti dojenčeta (SIDS), koje je umrlo dva dana nakon cijepljenja. U HZJZ-u kažu kako je nemoguće procijeniti uzročno-posljedičnu vezu cijepljenja i smrti djeteta, jer je riječ o izuzetno rijetkom sindromu od kojeg godišnje u Hrvatskoj umre u prosjeku osam beba.
''Za procjenu uzročno-posljedične povezanosti, potrebno je za svu djecu umrlu od SIDS-a prikupiti podatke o provedenim cijepljenjima, a na povezanost bi upućivalo kada bi unutar jasno definiranog razdoblja nakon cijepljenja, bilo to dva dana ili sedam dana umirao veći broj djece nego što se to inače događa'', objasnili su za Novi list iz HZJZ-a.
S obzirom na mali broj djece koja umiru od ovog sindroma u Hrvatskoj, takvo istraživanje ne bi bilo relevantno, zaključuju.
Kod cjepiva Priorix protiv ospica, rubele i mumpsa, koje je prije nekoliko godina istisnulo domaći MoPaRu, upravo zbog velikog broja nuspojava domaćeg cjepiva, prijavljeno je ukupno 11 nuspojava: tri su blaže alergijske reakcije u obliku osipa po tijelu, a kod dvoje djece javio se postvakcinalni parotitis, morbili ili rubela, koji se inače javljaju rijetko, kod 0,1 do 1 posto cijepljene djece. Oba su djeteta imala blagu kliničku sliku bolesti koja je prošla spontano, bez terapije.
Povišena tjelesna temperatura praćena osipom prijavljena je u četiri slučaja, a inače se javlja i kod više od 10 posto cijepljene djece. Prijavljen je i jedan slučaj idiopatske trombocitopenije te jednog sinovitisa kuka. Trombocitopenija, manjak trombocita u krvi, se javlja u manje od 0,01 posto cijepljene djece.
Sinovitis se kod jednog djeteta razvio 12 dana nakon cijepljenja, a dijete se u potpunosti oporavilo. Sinovitis je najčešći uzrok bolnog kuka s posljedičnim šepanjem kod djece mlađe dobi. Iako se u većini slučajeva ne utvrdi jasan uzrok, kod određenog broja djece postoji podatak o nedavnoj infekciji gornjeg respiratornog sustava ili blažoj traumi. Riječ je o prolaznoj upali, kažu u HZJZ-u.
Ukupno su 22 nuspojave, također blaže, prijavljene kod cjepiva Engerix-B, koje se daje u šestom razredu osnovne škole, a 15 nuspojava kod cjepiva DTP protiv difterije, tetanusa i hripavca. Među neobaveznim cjepivima, 23 su nuspojave zabilježene kod osoba koje su cijepljene Pneumovaxom, cjepivom protiv opasnog pneumokoka.
Izvješće HZJZ-a govori i o cjepivima protiv HPV-a, koja roditelji nerado odobravaju za cijepljenje svoje djece tinejdžerske dobi. U 2017. godini korištena su dva cjepiva protiv HPV-a: Silgard (četverovalentno) i Gardasil 9 (devetvalentno).
Prijavljeno je ukupno 12 nuspojava nakon cijepljenja, od toga pet nakon primjene Gardasila i sedam nakon primjene Silgarda. Sve su se odnosile na glavobolje, lokalne reakcije i povišenu temperaturu te poremećaj menstrualnog ciklusa.
Iz HZJZ-a podsjećaju da se zahvaljujući sustavnom cijepljenju, incidencija tetanusa smanjila za 99 posto u odnosu na razdoblje prije cijepljenja, neonatalni tetanus je eliminiran, a od tetanusa obolijevaju isključivo osobe starije životne dobi koje nisu nikada cijepljene. Eliminirana je i difterija, a redukcija hripavca je 99 posto. Dječja paraliza je također nestala, a invazivna Hib bolest se javlja tek sporadično kod djece koja iz nekog razloga nisu u potpunosti cijepljena, primjerice ako su bila premlada da stignu primiti potrebne doze cjepiva.
Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, ospice i rubela su eliminirane u Hrvatskoj, a pobol od zaušnjaka smanjio se za 99 posto, sa 8.000 do 9.000, na samo tridesetak slučajeva godišnje, vele u HZJZ-u. Njihovo godišnje izvješće za 2017. godinu trebalo bi pokazati roditeljima da ne trebaju strahovati od cijepljenja.
