Protiv koronavirusa mogli bi u vrlo kratkom vremenu imati nekoliko dostupnih cijepiva, ali sve to neće imati smisla ako se većina ljudi odbije cijepiti. U Hrvatskoj svake godine ostane viška cjepiva protiv gripe, a iako to ove godine nije slučaj, to ipak ne znači da će se svi pohrliti cijepiti se novim i nepoznatim cjepivom.
A upravo o tome koliko će se građana cijepiti, ovisit će i koliko će biti uspješna kolektivna zaštita protiv korone i koliko će još epidemija trajati.
I dok se o tome hoće li cjepivo biti obvezno ili ne i dalje vode rasprave, Aleksandar Džakula s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na školi narodnog zdravlja Andrija Štampar upozorava u razgovoru za Novi list da je cijepljenje, što god država propisala i poduzela, uvijek individualna odluka.
"Cijepljenje je populacijska mjera, ona se provodi zbog zaštite stanovništva, a da bi bila uspješna i dala rezultate, cilj je zahvatiti što veći dio populacije. No, istovremeno odluku o tome hoće li se cijepiti ili ne donosi pojedinac za sebe ili svoju djecu. Pomiriti te dvije stvari tako da cijepljenje ima učinka bit će najveći izazov", napominje Džakula.
'Kad ljudi čuju vijesti o umrlima...'
Kao primjer navodi i mjere koje se uvode da bi se spriječilo širenje virusa, pa kaže da zatvaranje kafića, kina ili kazališta ne može biti mjera koju će ljudi podržati, ali će je prihvatiti ako im se argumentirano objasni da je cilj zaštititi ljude i zdravstveni sustav kako bi on mogao i dalje pružati pomoć ljudima.
Na pitanje može li zdravstvena vlast, a posebice Stožer, koji je često radio izuzetke kad su u pitanju epidemiološke mjere, sada odraditi tu akciju argumentiranog uvjeravanja ljudi da se trebaju cijepiti iako ih nitko na to ne može natjerati, Džakula odgovara da je naravno važno povjerenje koje ljudi kad odlučuju o svom zdravlju imaju, ali napominje i da se situacija kad je epidemija u pitanju stalno mijenja, pa se tako ovisno o njoj mijenjaju i stavovi ljudi.
"Kad ljudi čuju vijest o tisućama u bolnici i o 56 umrlih u danu, onda je veća vjerojatnost da će im se cjepivo činiti kao rješenje, ali ako im ga ponudite kad epidemija popusti i kad nema umrlih, vjerojatno će više kalkulirati", objašnjava Džakula.
Što se tiče mogućnosti da cijepljenje izabere mali postotak građana, odnosno da se većina odbije cijepiti, Džakula kaže da će ipak i to imati učinka jer će se smanjiti broj potencijalno oboljelih, a samim time i pritisak na zdravstveni sustav.
'Veće cijepljenje, brži učinak'
Mogućnost da cijepljenje bude obavezno komentirao je i glavni epidemiolog Primorsko goranske županije dr. Dobrica Rončević.
"Obavezno cijepljenje je uvedeno i postoji u mnogim zemljama kao kategorija koja mora imati protuepidemijski učinak, a ne samo individualni učinak što se tiče zaštite zdravlja pojedinca. U razmatranju je mjera cijepljenja kao potencijalno obavezna, upravo kako bi se masovnim, širokim cijepljenjem postigao što veći trenutni brzi protuepidemijski učinak i od toga se zaista očekuje puno, kazao je Rončević. Napominje da je još uvijek pitanje hoće li mjera obaveznog cijepljenja biti potrebna s obzirom na to da za cijepljenjem postoji velik interes, a vijesti o cjepivima koja su u posljednjim fazama istraživanja vrlo su optimistične i govore u prilog tome da je cjepivo vrlo učinkovito i vrlo sigurno", kaže i dodaje:
"Ono je sporno jedino u dijelu koje se odnosi na tehničke okolnosti primjene cjepiva tako što je potrebno organizirati cijepljenje koje bi bilo masovno i kroz što kraće vrijeme, posebno kad je rizična populacija u pitanju. U okolnostima u kojima cjepivo zahtijeva čuvanje na minus 70 stupnjeva i okolnostima u kojima ga je potrebno navlačiti, razrjeđivati jer doze koje su potrebne nisu automatski spremne za primjenu. To je jedini problem s cjepivom koje imamo. Mislim da će javnost prepoznati i potrebu da se individualno zaštiti od koronavirusa cjepivom, kao što je država prepoznala potrebu da se zbog protuepidemijskih učinaka nabave dovoljno velike količine cjepiva koje bi trebale, ako budu sve primijenjene, imati vrlo dobar epidemiološki učinak u suzbijanju epidemije kroz relativno kratko vrijeme, odnosno vrijeme koje je potrebno da se cjepivo aplicira u populaciju", zaključio je Rončević.
