Epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” te član Znanstvenog savjeta Vlade RH Branko Kolarić otkrio je kako je trenutna incidencija zaraze koronavirusom u Hrvatskoj niska, a istodobno je i sve veći broj cijepljenih osoba, zbog čega smatra da ćemo imati mirnije ljeto nego lani.
Nacionalni stožer civilne zaštite u petak je donio nove, ublažene epidemiološke mjere koje će se primjenjivati od 1. srpnja. U svom razgovoru za Večernji, Kolarić je otkrio i koje bi mjere trebalo zadržati tijekom ljeta, ali i kad bismo se mogli riješiti maski.
"Preko ljeta i dalje trebamo imati ograničena okupljanja ljudi koji nisu imuni, pogotovo u zatvorenom prostoru. Takve aktivnosti su nam i prošle godine praktički naglo prekinule turističku sezonu sredinom kolovoza, kada se dogodilo epidemijsko širenje u nekoliko klubova na našoj obali. Znamo da ljudi koji su se cijepili ili su preboljeli COVID-19 u zadnjih pola godine, ili su se pak testirali u zadnjih 48 sati, imaju znatno manji rizik da se zaraze, odnosno takav je rizik u epidemiološkom smislu prihvatljiv. Većinu drugih mjera, ako i dalje budemo imali nisku incidenciju i nizak udio pozitivnih među testiranima, možemo suspendirati, pogotovo ako program cijepljenja bude išao planiranim tempom. U kolektivu gdje je procijepljenost 80 posto, mogli bi ukinuti obvezu nošenja maski u zatvorenom prostoru. Mislim da će takva uputa uskoro biti donesena", rekao je Kolarić.
Dodatni napori za cijepljenje
Smatra da će se ispuniti želja Nacionalnog stožera da do kraja ovog mjeseca imamo 50 posto odraslog stanovništva procijepljenog prvom dozom. No, ističe kako bi trebalo uložiti dodatne napore u motivaciji ostatka pučanstva da se cijepi, jer javne kampanje nisu učinkovite.
"Jesen bismo trebali dočekati s barem 70 posto cijepljenih. Ako podbacimo, bit ćemo u riziku za ponovno epidemijsko širenje na jesen, za četvrti val. Teško je razumjeti da se, uz učinkovitu mjeru kao što je cijepljenje, nalazimo pred takvim brigama. Najbolju demonstraciju uspješnosti cijepljenja imali smo u domovima za starije. U njima je cijepljeno gotovo 90 posto korisnika i nakon toga u trećem valu je ondje umiralo 20 puta manje ljudi u odnosu na drugi val, a nisu bili zabranjeni posjeti i svakodnevni izlasci tijekom cijelog trećeg vala", smatra epidemiolog.
Dodaje da bi se tek za mjesec ili dva moglo utvrditi stvarno trajanje imuniteta nakon cijepljenja s obje doze, čime bi se ostavilo prostora i za moguće uvođenje treće doze, ako bude potrebno. Naglasio je da nije izgledno uvođenje obveznog cijepljenja u Hrvatskoj, no da će ga on zatražiti za korisnike i zaposlenike domova za starije te medicinskih ustanova, ako se na jesen pogorša epidemiološka situacija.
"Živimo u vremenu u kojem kao čovječanstvo, prije svega u zapadnim društvima, zdravo za gotovo uzimamo individualizam i s njim povezane osobne dobrobiti. Brojne životne događaje i brojne teškoće navikli smo promatrati iz očišta individualnih priča i sudbina. No, nijedan čovjek kao pojedinac i nijedna obitelj ne može postojati niti ostvariti ikakvu životnu kvalitetu, a često ni preživjeti izolirano od zajednice na koju mi prenosimo neka svoja prava, i nekih se i odričemo, da bismo ostvarili dobrobiti života u društvu. Epidemije očito ne bi bile to što jesu kada se ne bi radilo o istodobnoj opasnosti za velik broj ljudi u jednoj zajednici. Osim da, kao u doba kuge, pustimo da umru izloženiji i slabiji, dakle siromašniji, mi imamo izbor i moralnu obvezu djelovati jer znamo da postoje načini da smanjimo broj oboljelih koji će umrijeti ili, kao u primjeru epidemijskog poliomijelitisa, razviti doživotne teške posljedice. Jedan od načina jest cijepiti se. Osnovna je naša etička obveza prema svim članovima zajednice, bez koje ne bismo ni sami imali sigurnost ni kvalitetnu egzistenciju", govori Kolarić.
Građani pokazali veliku zrelost
Komentirao je i slovensko proglašenje kraja epidemije, rekavši da su oni to učinili i prošlog ljeta, jer je bio mali rizik epidemijskog prenošenja zaraze. No, dodao je da je ipak prerano proglašavati kraj epidemije jer bi to značilo i ukidanje mjera. Dodao je kako Velika Britanija uz visoku procijepljenost i sve mjere ponovno bilježi novi porast broja zaraženih.
Kao član Znanstvenog savjeta, ali ne i Nacionalnog stožera pojasnio je koliko su se razlikovale predložene i donesene epidemiološke mjere u Hrvatskoj.
"U nekim kritičnim trenucima odluke Stožera znatno su se razlikovale od prijedloga Znanstvenog savjeta. Možda je sada, nakon svega, lako imati naknadnu pamet, no vjerujem da smo iz svega ponovno naučili da je u kriznim situacijama iznimno važno dosljedno i temeljito dokumentirati procese odlučivanja. U drugom valu pandemije imali smo u relativno kratkom vremenu veliki broj umrlih i dio tih smrti mogao se izbjeći ranijim provođenjem adekvatnih epidemioloških mjera. Savjet rezonira sa zdravstvenog stajališta, a Stožer i s gospodarskog, ali i političkog.
Jedno od velikih i važnih iskustava tijekom pandemije bilo je i 'otkriće' o važnosti javnog komuniciranja, kao i primjerenog ponašanja dužnosnika i javnih osoba, koji bi se trebali dosljedno pridržavati mjera koje savjetuju stanovništvu, a kod nas to, očito, nije bio slučaj. I u drugim zemljama bilo je sličnih problema, no građani će se lako prisjetiti brojnih situacija u kojima su pozivani na pridržavanje mjera, a dužnosnici su istodobno iste mjere očito kršili i potom uvjeravali javnost da su se mjere poštovale. Moje je mišljenje da su hrvatski građani pokazali veliku zrelost i odgovornost usprkos primjerima loše komunikacije i neodgovornosti dužnosnika", zaključio je epidemiolog Kolarić.
