Iza Hrvatske je tjedan s najviše novozaraženih osoba otkako je 25. veljače zabilježen prvi slučaj zaraze. U proteklih sedam dana zabilježeno je više od 1600 osoba pozitivnih na koronavirus, samo u nedjelju bilo ih je 275. Sudeći po gužvama u testnim centrima i brojnim prigovorima kako građani ne dobivaju rezultate testiranja na vrijeme pitanje je raspada li se domaći epidemiološki sustav? Uz to, Svjetska zdravstvena organizacija odavno je obznanila kriterij po kojem države koje imaju više od pet posto pozitivnih u odnosu na broj testiranih, nemaju kontrolu nad epidemijom. U Hrvatskoj je u protekla dva tjedna ta brojka veća od 11 posto.
"Sustav je opterećen, imamo povećanu potražnju za testiranjima to nije dobro i ne veseli me to čuti i nadam se da ćemo povećati kapacitete za testiranje. Jedan od pokazatelja pozitivnih nalaza, mi u zadnjih 14 dana stvarno imamo povećan broj zaraženih i nismo sretni s epidemiološkim pokazateljima. Sada smo u velikom riziku da bi stvar mogla izmaći kontroli ako ne budemo ponovno napravili sve ono što trebamo raditi - dovoljno testiranja, izolacija pozitivnih i samoizolacija kontakata, a za sve građane fizička distanca. Tamo gdje se to ne može, nošenje maski", poručio je za RTL Danas, epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade, Branko Kolarić.
Spas turizma
Prvo smo se borili, na početku epidemije za zdravlje ljudi, a poslije i za spas turizma. Je li opravdano puštati u zemlju bez ikakvih testova, turiste iz zemalja koje također bilježe rekordne brojeve zaraženih u posljednje vrijeme?
"Mislim da testiranja na granicama nemaju puno smisla, jer ljudi mogu biti asimptomatski. Oni u sljedećih 14 dana mogu postati pozitivni na temelju tog testa. Dakle, taj test nam ne govori ništa. Jedina mjera koju možemo napraviti jest da iz nekih zemalja procijenimo da su tako velik rizik, pa onda ljudi moraju ići u 14-dnevnu samoizolaciju. Mi imamo puno veće zahtjeve za ljude koje trebamo testirati, za koje je važno, za koje sumnjamo da su pozitivni i njihove kontakte, ljude koji se vraćaju s godišnjih odmora, nego što su to turisti na granicama", poručio je epidemiolog.
U jesen veća vjerojatnost zaraze
Iako se govori da je epidemiološka situacija bolja, jer nema mnogo ljudi na bolničkom liječenju, vrijedi istaknuti da su na početku epidemije u bolnicama boravili i zaraženi ljudi koji nisu imali nikakvih simptoma.
"To je razlika od početka, sad znamo nešto o bolesti, da nakon dva tjedna ljudi prestaju bit zarazni, prije smo po tri-četiri tjedna držali ljude u bolnici, nešto se promijenilo. Imamo mlađe zaražene osobe koje imaju lakše kliničke slike, ali s obzirom na ovo ubrzanje epidemije i povećanje broja zaraženih nije za neočekivati da bi se opet mogle puniti bolnice, a onda smo u problemu", rekao je Kolarić i otkrio što očekuje na jesen, u situaciji kada već sad imamo blizu 300 oboljelih dnevno: "Tada očekujemo još veću vjerojatnost zaražavanja, tada počnemo kihati kašljati radi drugih bolesti, zrak je suh jer ga isušujemo grijanjem i lakše se prenosi ovaj virus. Mi ćemo sad ponovno morati malo jače podići mjere i prilagoditi ih lokalno."
Potom se osvrnuo na posljedice zaraze kod ljudi koji su je preboljeli. "Pratimo ljude koji su preboljeli ovu bolest. U svijetu postoje nekakve naznake nekakvih neuroloških, drugih posljedica, ali ja volim reći da ovu bolest poznajemo tek devet mjeseci. Nisam pristaša nepotrebnog zaražavanja. Tko se zarazi, OK, ali ja se ne bih zarazio ako ne moram. Imunitet krda, kolektivni imunitet zasad ne pokazuje efikasnost. Ja sam pristalica da mi ovo zaražavanje stavimo pod kontrolu i da čekamo efikasno cjepivo koje bi trebalo doći uskoro", rekao je epidemiolog Kolarić.
Lokalni stožeri trebaju više raditi
Ocijenio je da bi se lokalni stožeri civilne zaštite trebali više uključiti u donošenje mjera i odluka, a ne čekati da Nacionalni stožer nešto napravi i dodao kako će vrijeme pokazati je li odluka o početku nastave 7. rujna, s obzirom na epidemiološku situaciju, bila dobra.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
