Najprije (post)pandemijska inflacija, a zatim rat u Ukrajini s nikad oštrijim ekonomskim sankcijama protiv Rusije zapalili su tržišta energenata i rezultirali eksplozijom cijena prirodnog plina i nafte. U Hrvatskoj se iščekuje kakve će cijene osvanuti u utorak ujutro na benzinskim crpkama, nakon što istekne jednomjesečni moratorij. Vlada je 7. veljače zamrznula cijene goriva, osim onih premium, na 11,37 kuna za Eurosuper 95, 11,29 kuna za eurodizel te 6,5 kuna za tzv. plavi dizel. Vlada se pritom pozvala na članak 9. stavak 2. Zakona o naftnim derivatima, koji je prvi puta aktivirala u listopadu prošle godine.
'Vladi sada ostaju samo vatrogasne mjere'
U međuvremenu je izbio rat u Ukrajini, a situacija je politički i energetski postala krajnje dramatična jer je teško sankcionirana Rusija najveći pojedinačni izvoznik prirodnog plina i nafte u Europu. Stoga se očekuje da Vlada povisi cijenu goriva, ali istu odmah zamrzne na još jedan jednomjesečni rok.
"U ovoj situaciji, to je jedino što Vlada može učiniti. Mi smo u jeku skoka cijena i nafte i plina na svjetskim tržištima. Barel sirove nafte jutros je prešao cijenu od 125 dolara, a plin je u odnosu na razinu cijena prije napada Rusije na Ukrajinu također poskupio tri i pol puta na europskim virtualnim točkama trgovanja. Jedino što Vladi preostaje jesu ovakva hitna reakcija i vatrogasne mjere", kazao je za Net.hr Igor Dekanić, energetski stručnjak i umirovljeni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Zagrebu.
Nove rekordne cijene na domaćim benzinskim crpkama odraz su cijena na svjetskim tržištima, gdje je cijena nafte dosegla najvišu razinu u proteklih 13 godina. Situacija bi ekonomski mogla biti još teža, jer SAD i njegovi zapadni saveznici razmatraju odluku o zabrani uvoza nafte iz Rusije. S druge strane, zemlje OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) koje kontroliraju oko 40 posto svjetske proizvodnje i dvije trećine zaliha nafte, a među kojima glavnu riječ vodi Saudijska Arabija, zasad ne žele povećati proizvodnju i "ispuhati" cijenu nafte. OPEC time ide i na ruku Rusiji.
'SAD ne bi osjetio zabranu uvoza iz Rusije, ali Europa bi'
"Zemlje OPEC-a kao veliki prodavači žele da nafta bude što skuplja. S druge strane, za SAD to de facto ne znači ništa jer Amerikanci uz svoju proizvodnju nafte, koja je bila preko 700 milijuna tona nafte u prošloj godini, iz Rusije uvoze oko 3,7 milijuna tona. Skoro pa ništa. Istodobno, za rusku ukupnu godišnju proizvodnju od oko 640 milijuna tona nafte, taj izvoz u SAD ne znači gotovo ništa. Znači, stvar je politička", kaže Dekanić.
No, ako već SAD ne bi osjetio gotovo nikakav poremećaj zabranom uvoza nafte iz Rusije, za Europu je - kaže Dekanić - to već sasvim druga priča.
"Europa uvozi više od 130 milijuna tona nafte od Rusije i prekid tog uvoza značajno bi utjecao na skok cijena", kaže.
Tvrdi stav OPEC-a: 'To je dvosjekli mač'
Pitali smo Dekanića i za tvrdi stav OPEC-a koji usred rekordnih cijena na svjetskim tržištima nafte ne želi povećati proizvodnju koja bi snizila cijene. On upozorava na dvosjeklost tog mača.
"Ako OPEC pretjera s ograničavanjem proizvodnje i nafte i plina, pa cijene odu previsoko, tri do četiri puta, to će dugoročno ubrzati energetsku tranziciju koju je Europa ionako proklamirala i kojoj teži. Dakle, na kratak rok OPEC može profitirati od ove situacije, ali dugoročno baš i ne", ističe naš sugovornik.
Ovo još nisu rekordno visoke cijena nafte u povijesti
Ovaj tjedan na londonskom je tržištu započeo 8,5-postotnim poskupljenjem nafte - na 128,30 dolara za barel, s tim da je u jednom trenutku dosegnuo i cijenu od 130 dolara. Na američkom tržištu tjedan je započeo poskupljenjem od 7,7 posto i cijenom od 124,60 dolara za barel sirove nafte. Dekanić napominje kako to još nisu rekordne cijene u povijesti.
"U jednom trenutku, pred veliku svjetsku financijsku krizu 2008. godine, cijena nafte skočila je preko 140 dolara za barel, što je računajući nešto malo inflacije bilo i više od tog iznosa. No te cijene zadržale su se vrlo kratko, jer je tadašnji američki financijski regulator počeo istraživati špekulacije na burzama pa su cijene smjesta pale", objasnio je.
Što se tiče naftnih kriza na "politički pogon", sadašnja situacija usporediva je s rekordnim rastom cijena 1980. godine, godinu dana nakon okončanja revolucije u Iranu i u vrijeme početka iračko-iranskog rata. Tada je cijena nafte, računajući u današnjem novcu, premašila 100 dolara za barel.
