Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je najnovije vijesti iz europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (EDCD).
Naime, i EMA i EDCD zajedno podržavaju primjenu treće (booster) doze tri do šest mjeseci nakon primarnog cijepljenja i kombiniranje različitih vrsta cjepiva protiv bolesti covid-19.
Podržava se davanje booster doze 3 do 6 mjeseci nakon primarnog cijepljenja, a podržava se i korištenje heterolognih režima cijepljenja vektor/mRNA cjepivima u provedbi primovakcinacije i kod davanja "booster" doze. Drugim riječima, heterologno cijepljenje podrazumijeva kombinaciju cjepiva različitih proizvođača.
Dodaju kako je potrebno više istraživanja za osobe s oslabljenim imunitetom, kao i to da pregled nije obuhvatio cjepiva koja još nemaju odobrenje za primjenu u EU.
Podaci idu u korist 'booster' doze
"Dok je trenutna preporuka davati booster dozu nakon šest mjeseci, trenutno dostupni podaci idu u korist sigurne i učinkovite primjene booster doze već tri mjeseca nakon cijepljenja", ističu u HZJZ-u.
Pritom dodaju kako EMA i EDCDnastavljaju pozivati sve građane EU-a da se u potpunosti cijepe te da se pridržavaju ovih preporuka vezanih uz docjepljivanje, odnosno primjenu booster doze.
Pristup “kombiniranja cjepiva” može se primijeniti kod prvog cijepljenja, kao i kod docjepljivanja booster dozom.
"U sve većem broju kliničkih ispitivanja, koja su potkrijepljena dokazima iz kliničke prakse, razmotrena je mogućnost primjene dvaju različitih cjepiva protiv bolesti covid-19", stoji u priopćenju HZJZ-a.
Brojke su jasne
Navedeno se odnosi na primjenu različitih cjepiva kao prve i druge doze u sklopu primarnog cijepljenja, te na primjenu različitog cjepiva protiv bolesti covid-19 kao "booster" doze 3 do 6 mjeseci nakon primarnog cijepljenja.
Dok su u tijeku ispitivanja kojima će se prikupiti više podataka o dugoročnoj sigurnosti, trajanju imuniteta i djelotvornosti, heterologni način cijepljenja može nadležnim nacionalnim tijelima omogućiti veću fleksibilnost u opcijama cijepljenja u slučaju da određeno cjepivo nije dostupno iz bilo kojeg razloga.
Brojke pokazuju da su stope hospitalizacija i fatalnih ishoda i dalje najniže u onim državama članicama s najvišim stopama procijepljenosti.
