To je ono kada se zbog duga od, primjerice, 60 kuna privatni odvjetnički ured, u postupke prisilne naplate, za svoje usluge zaradi više stotina kuna. Omjer takvih troškova odvjetnika i po tisuću posto nadilazi sami iznos duga što je, prema našim sugovornicima iz Vlade, nedopustiva praksa. "To je legalni reket, oblik kamatarenja koje više ne želimo dopustiti", objašnjava jedan od naših sugovornika iz vladinih financijskih krugova.
Ova vladina odluka odnosi se trgovačka društva koja su u većinskom državnom vlasništvu i javne ustanove koje je osnovala Republika Hrvatska. Svi oni su potpisnici tzv. Sporazuma o ublažavanju financijskih teškoća dijela građana. U odluci Vlade doslovno stoji: "Predlaže se tijelima… da ne iniciraju pokretanje postupaka prisilne naplate u kojima visina troška postupka premašuje iznos glavnice koja se utužuje".
Angažirati vlastite pravne službe
Ako, pak, ipak u takvom slučaju pokrenu postupak prisilne naplate od građana, kaže Vlade, "ne angažiraju pružatelje odvjetničkih usluga", dakle privatne advokate već zaposlenike svojih pravnih službi ili kako se to službeno naziva: djelatnike svojih unutranjih ustrojstvenih jedinica u čijoj je nadležnosti obavljanje pravnih poslova.
Problem koji u Hrvatskoj svi vide jest da su, na naplatama takvih dugova, advokati napravili brutalan biznis koji, u nekim slučajevima, nalikuje na legalnu pljačku. Vlada je u ovom slučaju mislila i na uštede koje će time ostvariti državne tvrtke angažirajući vlastite djelatnike.
Ova odluka prvi je nagovještaj ozbiljnog udara Vlade na odvjetničko-ovršni lobi u Hrvatskoj koji već godinama zarađuje ogromne novce na uslugama prisilinih naplata. U stvarnosti, primjerice, glavni šef HRT-a Goran Radman morat će razvrgnuti ugovore s nizom odvjetničkih ureda te takve poslove predati svojoj pravnoj službi. Najviše je od HRT-a u poslovima s ovrhama zaradio Odvjetničko društvo Hanžeković&partneri, koje je u vlasništvu Marijana Hanžekovića, odnedavno i medijskog poduzetnika. On je posljednjih godina uprihodio od HRT-a više od 32 milijuna kuna. Podaci se odnose na razdoblje od 2010-2013. Odluka se ne odnosi na komercijalne tvrtke poput T-HT-a ili VIP-a.
Za očekivati je da će se veliki odvjetnički uredi u Hrvatskoj koji su se posljednjih godina profilirali isključivo u djelatnostima utjerivanja dugova od građana snažno oduprijeti ovoj preporuci Vlade. Na Markov trgu su svjesni su mogućih problema, ali ne namjeravaju odustati.
Veći odvjetnički uredi u poslovima s ovrhama na HRT-u:
1. Hanžeković 2. Leko i partneri 3. Owens i Houška 4. Madirazza i partneri 5. Maja Cenić 6. Željko Olujić
