U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop RTL Danas donosi nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni. Koja bi stranka pobijedila da su danas izbori, kako građani vide vodeće hrvatske političare, kome pada popularnost, a kome raste - donosi i analizira Damira Gregoret.
SDP nastavlja rasti, HDZ zaustavio pad
SDP nastavlja rasti, ali nakon rekonstrukcije Vlade raste i - HDZ. Da se sada održavaju parlamentarni izbori HDZ bi zaokružilo najviše birača, 26,4 posto, postotni poen više nego u srpnju (25,5 posto), čime je zaustavljen šestomjesečni negativni trend vladajuće stranke.
SDP četvrti mjesec zaredom nastavlja rasti. Sada su na 22,6 posto (prema 21,5 posto u srpnju). Podsjetnik da je HDZ u siječnju imao 13 postotnih poena prednosti u odnosu na SDP, a sada se, vidimo, ta razlika znatno smanjila.
Treći izbor ostaje Nezavisna lista Mislava Kolakušića, ali sve je dalje od potpore vodećih stranaka - tu listu bira 5,6 posto ispitanika (prema 7,2 posto u srpnju). Gotovo 2 postotna poena manje nego prošli mjesec. Nakon fijaska na Europskim izborima MOST je ostao na srpanjskoj razini, pleše oko praga s potporom od 4,7 posto.
Stranka Ivana Pernara i Živi zid izjednačeni
Slijede Neovisni za Hrvatsku, stranka koja se zbog svađe čelnika Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića raskolila. Izgubili su postotni poen i bira ih 3,4 posto ispitanika (prema 4,3 posto u srpnju). Jednaku potporu ima HSS, bilježe neznatan rast u odnosu na srpanj (3,3 posto u srpnju). A nakon raskola i u Živom zidu novonastala stranka njihova bivšeg člana Ivana Pernara uživa potporu od 2,5 posto. Baš jednako kao i Živi zid (4,3 posto u srpnju) koji ponovno pada i bilježi najveći pad u ovom istraživanju. Puhali su za vratom SDP-u za drugo mjesto, a sada su na pola puta do praga.
HDZ-ovi partneri iz HNS-a imaju i manje - bira ih 2,2 posto ispitanika (prema 3,2 posto u srpnju). Stranka još jednog partnera, Milana Bandića je na 1,9 posto (1,7 posto u srpnju). GLAS je udvostručio potporu u odnosu na srpanj, ali su i dalje daleko od praga - na 1,4 posto (prema 0,7 posto u srpnju). Ostalih je 3,4 posto, ali unatoč brojnim strankama sve je više neodlučnih, u ovom istraživanju 13,2 posto.
Na listi najpozitivnijih političara Plenković prestigao Grabar-Kitarović
Velika se promjena dogodila na ljestvici najpozitivnijih političara. Prvi put unutar dvije godine Andrej Plenković prvi je na listi najpozitivnijih političara. S te je pozicije istisnuo Kolindu Grabar-Kitarović, aktualnu predsjednicu koju već 15 mjeseci čeka da prihvati njegovu ponudu i bude kandidatkinja HDZ-a za još jedan mandat na Pantovčaku.
Da je Andrej Plenković najpozitivniji, smatra 12,1 posto ispitanika (prema 11,1 posto u srpnju), dakle, postotni poen više nego u srpnju. U takvom svjetlu Kolindu Grabar-Kitarović vidi 11,8 posto ispitanika (prema 12,2 posto u srpnju), nešto manje nego prošlog mjeseca. Zoran Milanović treći je izbor, neznatno raste i sada je na 6,3 posto potpore (prema 5,9 posto u srpnju). Iako poreznom reformom mnogi, pa ni predsjednica, nisu oduševljeni, ministar financija Zdravko Marić je utrostručio potporu u odnosu na srpanj i sada je četvrti izbor (5,8 posto u kolovozu, 2 posto u srpnju).
Padaju Pernar, Kolakušić i Bernardić, a Škoro raste
Ivan Pernar pada na 3,3 posto (prema 4 posto u srpnju). Pad bilježi i bivši sudac, sada europarlamentarac, ali i kandidat za predsjednika države - Mislav Kolakušić (3,2 posto u kolovozu, 3,7 posto u srpnju).
Unatoč rastu SDP-a, čelnik te stranke Davor Bernardić pada na 2,4 posto potpore (2,8 posto u srpnju). U top deset je i predsjednički kandidat Miroslav Škoro, bilježi manji rast, a kao najpozitivnijeg političara vidi ga 2 posto ispitanika (prema 1,7 posto u srpnju).
Da to nije baš nitko, smatra gotovo četvrtina ispitanika (23,6 posto). Ostalih je 2,5 posto, neodlučnih 11,8 posto.
Najnegativniji - Plenković i Milanović
Promjena ima i na ljestvici najnegativnijih političara. Iako je premijer Andrej Plenković postao najpozitivniji, za petinu ispitanika upravo je on najnegativniji. Ostao je tako na čelu te omražene ljestvice - tako misli 21,1 posto ispitanika, jednako kao u srpnju.
Bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović drugi je izbor, tako ga vidi 6,6 posto birača (prema 7,3 posto u srpnju). Preživio je rekonstrukciju Vlade, ali u top tri najnegativnijih našao se ministar zdravstva Milan Kujundžić kojeg, u odnosu na mjesec prije, pet puta više ispitanika negativno ocjenjuje (5,2 posto u kolovozu, 0,8 posto u srpnju). MOST je zatražio njegovu smjenu u Saboru, a da se izvanredna sjednica o tome što prije održi, oporba traži potporu od predsjednice jer i ona javno zaziva njegov odlazak iz Vlade. Slijedi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s 4,6 posto negativnog doživljaja (prema 4,5 posto u srpnju).
Više ispitanika negativnima smatra i Grabar-Kitarović i Bernardića
Takav doživljaj veći je za Milorada Pupovca (4,1 posto u kolovozu, 3,1 posto u srpnju), a iako je smijenjen, u top deset najnegativnijih i dalje je bivši ministar uprave i bivši politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević (3,6 posto u kolovozu, 8,3 posto u srpnju). Osim što više nije najpozitivnija političarka, nešto više ispitanika nego u srpnju Kolindu Grabar-Kitarović smatra najnegativnijom političarkom (3,3 posto u kolovozu, 2,5 posto u srpnju). Slično se događa i s Davorom Bernardićem (3,1 posto u kolovozu, 2,4 posto u srpnju).
Dvostruko više ispitanika najnegativnijim smatra Ivana Pernara (3,1 posto u kolovozu, 1,5 posto u srpnju). A veći je postotak i onih koji poručuju - svi su oni negativni (16,9 posto). Ostalih je 2 posto, a ne zna - njih 13,4 posto.
Predsjednici trojka, Vladi i Saboru dvojka
I na kraju, ocjene građana. Ured predsjednice nešto je pao, ali je i dalje najbolje ocijenjen - čista trojka (2,99 u kolovozu, 3,05 u srpnju). Rekonstruirana Vlada blago raste - ali i dalje na samo - dovoljan (2,19 u kolovozu, 2,17 u srpnju). Sabor koji je ljetnoj stanci, već tradicionalno vidimo, najlošije je ocijenjen (1,87 u kolovozu, 1,89 u srpnju).
Rezultate istraživanja CRO Demoskop za srpanj pročitajte OVDJE!
Napomena:
Istraživanje je provedeno od 31. srpnja do 3. kolovoza 2019. na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 % (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1 %) uz razinu pouzdanosti od 95 %.
