Brojni su mediji izvijestili kada je, krajem prosinca 2016., u presudi Općinskog suda, profesor Vjekoslav Miličić, proglašen krivim "zbog klevetanja" predsjednika Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, te je kažnjen s 14.500 kuna kazne.
Prof.dr. Vjekoslav Miličić je, naime, u svojoj knjizi "Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja" koja je rezultat dvadesetpetogodišnjeg Miličićeva istraživanja plagijata, među primjerima – a naveo je tridesetak plagiranih znanstvenih radova – na stranici 166. i 167. izdvojio je isječke doktorskog rada M.Š. U doktorskom radu M.Š., ustvrdio je prof. Miličić, 70 posto rada je prepisano jer potpisnik doktorskog rada nije na znanstveno prihvatljiv način citirao druge radove koje je koristio.
Uzalud je prof. Miličić objašnjavao da je objavio inicijale jer nije htio javno denuncirati plagijatore, predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović prepoznao se u M.Š. i tužio je za klevetu. "Glavni krivac što Šeparovićev rad nije napisan prema znanstvenim standardima je njegova mentorica na doktoratu, Dubravka Hrabar, dekanica Pravnog fakulteta", rekao je Miličić u svojoj obrani na Sudu, ali obrana nije uvažena.
Dekanica Hrabar svjedočila u korist Šeparovića
Dekanica Hrabar na suđenju je svjedočila u korist tužitelja Šeparovića, a profesora Miličića, iako na Pravnom fakultetu drži predavanja o deontologiji znanstvenog rada, ocijenila kao nekompetentnog za prosuđivanje Šeparovićeva rada. Miroslav Šeparović je inzistirao da je Miličićevo uvrštavanje primjera iz njegova doktorskog rada neprimjereno i nezakonito te da je oklevetan, jer u knjizi nisu objavljene i bilješke s navedenim izvorima, odnosno fusnote koje su pratile tekst.
Prvostupanjski sud je prihvatio taj argument, da je neobjava fusnota bila ozbiljan krimen i prof. Miličić je optužen. Koliko je predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, bio uzrujan zbog cijelog slučaja svjedoči i njegova žalba na presudu: tražio je veću novčanu kaznu za prof. Miličića. 14.500 kn nije smatrao dostatnim za profesorov krimen. Naravno, žalio se i profesor Miličić.
Sada je došlo do dramatičnog obrata
Dvije godine kasnije dolazi do dramatičnog obrata u intrigantnom pravosudnom procesu, ali informacija ostaje posve nevidljiva za širu javnost. Radi se, naime, o prilično neugodnom obratu za tada već ponovno izabranog, novog-starog, predsjednika Ustavnog suda.
Županijski sud u Zagrebu, 16. siječnja 2018. (sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Jasne Pavičić) prihvaća žalbu profesora Miličića, ukida prvostupanjsku presudu i predmet upućuje na ponovno suđenje. A žalba predsjednika Ustavnog suda, ona u kojoj traži veću novčanu kaznu za prof. Miličića, ostaje "za sada bespredmetna".
Općinski sud je fulao Šeparovićevo radno mjesto
Županijski sud je utvrdio kako je optuženik u pravu kada tvrdi da je prvostupanjski sud učinio bitnu povredu dvije odredbe kaznenog postupka. "Prvostupanjski sud je izvršio izmjenu činjeničnog opisa djela koje se stavlja na teret optuženiku, na način da je iza riječi "u nakani da naškodi časti i ugledu Miroslava Šeparovića" dodao riječi "koji obnaša dužnost predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske."
Takav činjenični opis djela ne odgovara navodima iz privatne tužbe, ali niti stvarnosti: u vrijeme objave knjige Miroslav Šeparović nije bio predsjednik Ustavnog suda. Reklo bi se da se Općinski sud malo zanio. Sutkinja Županijskog suda je objasnila kako je sud to što je Šeparović predsjednik Ustavnog suda uzeo kao otegotnu okolnost, a Šeparović je predsjednik Ustavnog suda postao tek nakon cijele ove situacije.
Drugostupanjski sud se ne slaže ni s načinom na koji je prvostupanjski odbacio prijedlog obrane za ispitivanjem svjedoka, prof. dr. Petra Novoselca, poznatog stručnjaka za kazneno pravo. Također, drugostupanjski sud smatra da postoji proturječje u pogledu odlučnih činjenica između izreke presude i njezinih razloga.
Ustavni sud protiv Odbora koji je utvrdio plagijat
Naravno, poništenje prvostupanjske presude ne znači dokazanu nevinost profesora Miličića ili dokaz da je Miroslav Šeparović plagijator, ali činjenica da je prvostupanjska presuda u korist predsjednika Ustavnog suda, poništena s tako konkretnim navodima o propustima, te da je postupak vraćen na ponovno suđenje, nesumnjivo dokazuje da u hrvatskom pravosuđu još postoje sutkinje i suci koji se ne daju impresionirati titulama aktera pravosudnog procesa.
Podsjetimo da se navodnim plagijatom u doktoratu Miroslava Šeparovića bavio i Odbor za etiku i znanost u visokom obrazovanju koji je donio odluku da se radi o djelomičnom plagijatu, odnosno da je Šeparovićev rad u najmanju ruku "nekorektan". Predsjednik Ustavnog suda Šeparović ubrzo se oglasio i ustvrdio da je "mišljenje Odbora pravno nepostojeće te da je podnio kaznenu prijavu protiv Odbora budući da on nije nadležan za donošenje takvih odluka o pojedinačnim slučajevima kršenja Etičkog kodeksa".
Najzanimljiviji je element u cijeloj priči da je Šeparović tom prilikom objasnio da su Odboru oduzete ovlasti upravo temeljem odluke Ustavnog suda. Doduše, on se izuzeo. "Ustavni sud je još 25.travnja 2017. uz moje izuzeće donio odluku kojom je ukinuo ovlasti koje je taj Odbor sam sebi dao da odlučuje o pojedinačnim slučajevima kršenja Etičkog kodeksa."
Počinje novo suđenje
No, neovisno o "ugušenom" Odboru, slučaj se nastavlja na sudu. Novi proces je započeo, naredno ročište je zakazano za kraj svibnja. A to znači da će ponovno sudnicom prodefilirati hrvatska pravna elita, od predsjednika Ustavnog suda osobno, dekanice Pravnog fakulteta, Dubravke Hrabar, do Petra Novoselca, Vjekoslava Miličića osobno...i mnogih drugih.
Za predsjednika Ustavnog suda, jedne od najmoćnijih osoba u Hrvatskoj, trenutno posebno izloženog interesu javnost zbog presude za lex Agrokor, nesumnjivo neugodno ponovno kopanje po njegovom doktoratu, ali i kontekstu u kojem je on nastao. On sam nesumnjivo želi sprati sa sebe svaku sumnju o mogućem plagiranju, ali želi i da cijela ta priča o doktoratu jednostavno nestane.