Iako smo prije 30 godina prihvatili demokraciju i kapitalizam te odbacili socijalizam, upravo tako djeluju izborni programi dviju najvećih stranaka prije parlamentarnih izbora. Naime, po programima HDZ-a i SDP-a, država bi trebala dijeliti novac šakom i kapom.
"Dvadeset milijardi kuna za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. Želimo uložiti tri milijarde kuna u modernizaciju našeg zdravstvenog sustava. Želimo subvencionirati dodatno 20 tisuća mladih za stambene kredite", rekao je u utorak premijer Andrej Plenković.
"Povećat ćemo ulaganja u istraživanje i razvoj jer novce za to imamo. Posebnu pozornost posvetit ćemo ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju. Omogućit ćemo otvaranje i stvaranje boljih i kvalitetnih radnih mjesta", obećao je još ranije šef SDP-a Davor Bernardić.
No, želje su jedno, a stvarnost je, u vrijeme jedne od najvećih gospodarskih kriza, nešto sasvim drugo. Epidemija koronavirusa devastirala je ekonomiju koja se bazira uglavnom na turizmu i uslugama. Već nekoliko mjeseci slušamo crne prognoze o padu BDP-a, koji bi, ovisno o procjeni, mogao biti i dvoznamenkast.
"Programi dviju najvećih političkih stranaka i dalje preveliki fokus stavljaju na utjecaj i značenje države u smislu njezinog značaja i poimanja utjecaja na tržište rada i na ukupne porezne sisteme", rekao je za RTL ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić, dok je njegova kolegica Vedrana Pribičević dodala: "Poznavajući način na koji se potpore daju i ogromnu količinu korupcije koja je tu uključena, mislim da jedna kuna poreznih obveznika potrošena na potpore sigurno u puno manjem iznosu završi tamo gdje bi doista trebala završiti."
Obećanja, obećanja...
No, ako se pogledaju obećanja obje stranke, onda neke veće razlike - nema. Restart koalicija nudi povećanje minimalne plaće na 4000 kuna, a HDZ nudi 250 kuna više. Mirovine bi u Restartu rasle na 70 posto prosječne plaće, a HDZ bi ih povećao za 10 posto. Jedni bi smanjili PDV na smještaj i ugostiteljstvo s 13 na 10 posto, a drugi na hranu s 25 na 10 posto.
"Država si to sigurno trenutno ne može priuštiti. Fiskalna vremena koja nas očekuju su vrlo turbulentna. Ja mislim da su ovo samo 'pričam ti priču, pričam bajku'. Međutim, ovaj put neki glasači koji su dobili otkaz i kojima su smanjene plaće, mislim da u tu bajku neće povjerovati", smatra Pribičević.
Obje stranke obećavaju povećanje poljoprivredne proizvodnje, veću roditeljsku naknadu, manje ministarstava i lokalnih dužnosnika te digitalizaciju. Sve to dobro zvuči prosječnom biraču, no ekonomisti smatraju da se treba držati drugih stvari.
"Mislim da bi puno kvalitetnija varijanta bila da se stavi fokus na okruženje koje imaju privatnici u kontekstu snižavanja troška rada, u uvođenju onih segmenata koji su bitni u kontekstu poreznog segmenta, kod reinvestiranja dobiti, kod naplate PDV-a po naplaćenim računima. U tom kontekstu, stvaranja tih okvira da bi se stvorila domaća potražnja", kaže Japunčić.
Tko je više zadužio državu?
No, uz predstavljanje liste lijepih želja, u pojedinim su istupima već počele optužbe čija je vlada bila gora i tko je više zadužio državu. Sirove brojke govore da je rast BDP-a u vrijeme Milanovićeve Vlade bio 5,31 posto, a u Plenkovićevoj eri 5,85 posto. Javni dug u zadnoj godini mandata Kukuriku koalicije bio je 84 posto BDP-a, a Plenković ga je spustio na 73 posto BDP-a. Prije pet godina je bilo preko 280.000 nezaposlenih, a krajem prošle godine bilo ih je 131.000. Zaposlenih je prije bilo 1,3 milijuna, a u vrijeme ove Vlade milijun i pol. Brojke su na strani HDZ-a, no i političke okolnosti su bile drugačije.
"Hrvatska napokon treba državnika, nekog tko će biti spreman izgubiti sljedeće izbore, ali će napraviti nešto dobro za Hrvatsku", poručuje Pribičević, a Japunčić dodaje: "Iz mog aspekta premalo je u proteklom vremenu rasta i razvoja ekonomije bilo posljedica naših internih odluka, jakih ekonomskih odluka, već je to sve bilo izvana iz domene Europske unije i cijeloga svijeta."
Domaći ekonomski analitičari tako ne vide ni restart niti sigurnu Hrvatsku. Neki dijelovi su prekopirani iz ranijih kampanja, a rezultati toga se znaju - Hrvatska je po svemu i dalje predzadnja u Europskoj uniji.
