Ekonomski analitičari o izbornim programima HDZ-a i Restarta: 'Glasači ovaj put neće u tu bajku povjerovati'

U doba kapitalizma izborni programi dvaju najvećih stranaka djeluju socijalistički - država dijeli šakom i kapom.

''20 milijardi kuna za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. Želimo uložiti 3 milijarde kuna u modernizaciju našeg zdravstvenog sustava. Želimo subvencionirati dodatno 20 tisuća mladih za stambene kredite'', rekao je u utorak premijer Andrej Plenković.

''Povećat ćemo ulaganja u istraživanje i razvoj jer novce za to imamo. Posebnu pozornost posvetit ćemo ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju. Omogućit ćemo otvaranje i stvaranje boljih i kvalitetnih radnih mjesta'', obećao je Davor Bernardić, predsjednik SDP-a.

Želje su jedno, ali pitanje je kako će se moći realizirati sva ta obećanja jer pred Hrvatskom je jedna od najvećih gospodarskih kriza. Epidemija koronavirusa slomila je ekonomiju koja se najvećim dijelom oslanja na zaradu od turizma.

''Programi dviju najvećih političkih stranaka i dalje preveliki fokus stavljaju na utjecaj i značenje države u smislu njezinog značaja i poimanja utjecaja na tržište rada i na ukupne porezne sisteme'', kaže Hrvoje Japunčić, ekonomski analitičar.

''Poznavajući način na koji se potpore daju i ogromna količini korupcije koja je tu uključena, mislim da jedna kuna poreznih obveznika potrošena na potpore sigurno u puno manjem iznosu završi tamo gdje bi doista trebala završiti", uvjerena je Vedrana Pribičević, ekonomska analitičarka.

I nema neke velike razlike u obećanjima. Restart koalicija nudi povećanje minimalne plaće na 4000 kuna, a HDZ nudi 250 kuna više. Mirovine bi u Restartu rasle na 70% prosječne plaće, a HDZ bi ih povećao za 10%. Jedni bi smanjili PDV na smještaj i ugostiteljstvo sa 13 na 10%, a drugi na hranu s 25 na 10%.

''Država si to sigurno trenutno ne može priuštiti. Fiskalna vremena koja nas očekuju su vrlo turbulentna. Ja mislim da su ovo samo pričam ti priču, pričam bajku. Međutim, ovaj put neki glasači koji su dobili otkaz i kojima su smanjene plaće, mislim da u tu bajku neće povjerovati'', smatra Pribičević.

''Nisu stvorene pretpostavke u odnosu na privatni sektor da bi privatni sektor iz svog poslovanja i okruženja mogao ustvari stvoriti tu masu koja će se kasnije dati dalje", pojašnjava Japunčić.

Obećavaju povećanje poljoprivredne proizvodnje, veću roditeljsku naknadu, manje ministarstava, upola manje lokalnih dužnosnika - i što smo još ono rekli - digitalizaciju. Sve to uši birača žele čuti. Evo što kažu ekonomisti čega se treba držati.

''Mislim da bi puno kvalitetnija varijanta bila da se stavi fokus na okruženje koje imaju privatnici u kontekstu snižavanja troška rada, u uvođenju onih segmeneta koji su bitni u kontekstu poreznog segmenta, kod reinvestiranja dobiti, kod naplate PDV-a po naplaćenim računima. U tom kontekstu, stvaranja tih okvira da bi se stvorila domaća potražnja", kaže Japunčić.

''Digitalizirati javnu upravu, kako ju učiniti efikasnijom i kako ljude u javnoj upravi rasteretiti glupih poslova. Pod tim mislim buljenje u papire. To danas rade računala", kaže Pribičević.

Ne brinite doći će na red da slušate i o tome čija je Vlada bila gora, tko nas je više zadužio i tko je bio gori premijer. Ako gledamo brojke one izgledaju ovako. Što se rasta BDP-a tiče, on je za Milanovićeve Vlade rastao 5,31 posto, u Plenkovićevoj eri rastao je 5,85 posto. Javni dug u zadnoj godini mandata Kukuriku Vlade bio je 84 posto BDPa, a Plenkovićeva ga je spustila na 73 posto BDP-a. 2015. je bilo preko 280 tisuća nezaposlenih, a zaključno s krajem 2019. bilo ih je 131 tisuća. Zaposlenih je prije bilo 1,3 milijuna, a u vrijeme ove Vlade 1,5.

Brojke su na strani HDZ-a, ali teško ih je uspoređivati jer su i okolnosti u kojima su počeli vladali bile različite.

''Hrvatska napokon treba državnika, nekog tko će biti spreman izgubiti sljedeće izbore, ali će napraviti nešto dobro za Hrvatsku" poručuje Pribičević.

''Iz mog aspekta premalo je u proteklom vremenu rasta i razvoja ekonomije bilo posljedica naših internih odluka, jakih ekonomskih odluka, već je to sve bilo izvana iz domene Europske unije i cijeloga svijeta", kaže Japunčić.

Suma sumarum - naši ekonomski analitičari u programima ne vide ni restart niti sigurnu Hrvatsku. Neki dijelovi već su viđeni u ranijim obećanjima i kampanjama, a i rezultati se znaju - Hrvatska je po svim parametrima i dalje na pretposljednjem mjestu Europskoj uniji.