Tijekom dva mjeseca gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa te općom blokadom poslovanja, u Hrvatskoj je 40.000 ljudi ostalo bez posla. Iako je olakotna okolnost što se dio njih u međuvremenu ponovno zaposlio, neki smatraju kako nas prava kriza tek očekuje te da bi ona mogla eskalirati u lipnju i prouzročiti otkaze za 300 do 400 tisuća ljudi.
"Jako puno faktora je nepoznato, prije svega epidemiološka situacija, a onda i kako će ljudi reagirati. Ako se otvore granice, ako ne bude restrikcija, ljudi možda neće htjeti putovati. Ono što znamo jest da je ova koronakriza drukčija kriza nego ona 2008. godine kada su postojali strukturni problemi u gospodarskom sektoru. Gospodarstvo je zdravo, ali imamo vanjski faktor. Ja gajim optimizam da neće dosegnuti te brojke od 300.000 nezaposlenih. Učimo se živjeti s virusom. Ako i dođe drugi val, vjerujem da će restrikcije biti manje", poručio je za RTL analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić, osvrnuvši se na crne prognoze Vuka Vukovića.
Što kad Vladine mjere isteknu?
Nestić smatra kako su Vladine mjere za spas gospodarstva, koje uključuju i sufinanciranje plaća od 4000 kuna za 600.000 zaposlenih, bile učinkovite. No, problemi će nastati kada one u lipnju isteknu, što se poklapa s Vukovićevim prognozama.
"Po svemu sudeći, najgore nas čeka. Vladina akcija sufinanciranja plaća je bila učinkovita. Najveći dio potencijalno nezaposlenih je zadržan na radnim mjestima. Nakon isteka tih mjera može se očekivati u lipnju i sljedećim mjesecima da počne rasti nezaposlenost. Mi možda pogrešno mislimo da poslodavci samo čekaju otkaze. Turistički sektor je sporan. U ostalim sektorima će biti povećanje nezaposlenosti, ali ne vjerujem da ćemo dosegnuti brojeve koje smo imali tijekom prethodne krize", predviđa Nestić.
U koronakrizi su najgore prošli konobari, kuhari, sobarice i većina drugih zanimanja povezanih s turizmom. No, granice su otvorene, kao i poneki hoteli, a prvi turisti su već stigli. Nije sezona kao inače, ali treba radnika...
"Već treći ili četvrti tjedan zaredom povećava se broj oglasa za posao na internetu. Već sad u prvih 18 dana svibnja imamo veću potražnju za radnicima nego cijelog travnja. Traže se zanimanja u turizmu. Turizmu nedostaje radnika iako će raditi manjim intenzitetom", smatra Nestić.
Prijetnja zaposlenosti i pad plaća
Analitičar zabranu rada nedjeljom vidi kao realnu prijetnju zaposlenosti i slaže se s procjenama da bi 10 do 15 tisuća ljudi moglo dobiti otkaze samo u tom sektoru.
"Bojim se da se radi o realnoj prijetnji. Ne mogu točno zaključiti epidemiološki razlog, teško je to obraniti. Ponovno se radi o pogrešnom potezu u pogrešno vrijeme. Smanjuje se broj radnih sati. Ako ima manje radnih sati u tjednu, trebate i manje radnika. Trgovina je naučila kako zadržati veliku fleksibilnost. Tamo su radili i studenti i umirovljenici. Smanjen je broj umirovljenika, pretpostavljam da je jako smanjen broj studenata, i da je dosta onih kojima je istekao rad na određeno vrijeme. Mislim da se radi o pogrešnoj mjeri u pogrešno vrijeme", jasno će Nestić.
Hrvatska je prije koronakrize taman ušla u pozitivnu fazu. Porasle su plaće, a zbog nedostatka radne snage počeli smo uvoziti strance. Nestić je uvjeren kako će se slika sada preokrenuti, što znači i neminovan pad plaća.
"Posljednji podaci pokazuju da je došlo do pada plaća u odnosu na prethodno razdoblje. Smanjene su i neoporezive naknade. Lošije su prošli najslabije plaćeni radnici. Doživjeli su pad plaća od tri, četiri posto. Radnike koji imaju male plaće su zalijepili na minimalac koji daje država", zaključio je analitičar Ekonomskog instituta.
