Naime, Europska komisija objavila je proljetnu prognozu prema kojoj se u Europi očekuje skromni gospodarski rast od 1,8 posto. U tom okviru je i Hrvatska, što je manje od rasta od 2,1 posto kojeg očekuje hrvatska Vlada.
Za zalet treba rast od 3,5 do 4 posto
Mladi ekonomski analitičar koji je doktorirao financije u Švicasrkoj, a sada je na Harvardu, smatra da se rast od 1,8 posto BDP-a ne može nazvati zaletom.
"To je dosta slabašan rast, impotentan gotovo. Mislim da Hrvatska s tim ne može biti zadovoljna. Rast od 1,8 posto nije dovoljan ne samo za otplatiti glavnicu našeg duga, već ni za kamate. To je slabašan rast u okruženju u kojem ostale zemlje u jugoistočnoj Europi rastu puno brže", kazao je.
Po njegovom mišljenju, rast između 3,5 i 4 posto, kakav primjerice imaju Češka i Poljska, bio bi dostatan da bi se moglo govoriti o nekakvom poletu.
"Volio bih vjerovati da Vlada misli ozbiljno"
"Da ne spominjemo Indiju sa 7 posto.... Ovo je malo, slabo i nedovoljno. S druge strane, ministar Zdravko Marić je spomenuo da su ove projekcije stigle prije nego što je Vlada predložila set reformi, tako da postoji mogućnost da, kada te reforme budu implementirane, vidimo određene rezultate", dodao je Njavro.
On smatra da je dobro što se, šaljući plan reformi Bruxellesu, Vlada fokusirala na javni dug kao najveći hrvatski problem te deficit koji generira javni dug.
"Mislim da bi bilo bolje da su deficit još jače srezali. Time bi se poslala jača poruka našim investitorima. S druge strane, malo sam skeptičan kao i svi mi, jer su i prijašnje vlade puno puta predlagale reforme implementaciju kojih nikad nismo dočekali. Volio bih vjerovati da ova Vlada misli ozbiljno", kaže Njavro.
