Međunarodni monetarni fond jučer je predstavio svoje procjene utjecaja pandemije koronavirusa na gospodarstvo. Nimalo optimistično procjenjuje da će "Velika blokada 2020." biti veća još od Velike depresije iz dvadesetih godina prošlog stoljeća i nadmašiti Veliku recesiju iz 2008. U tu sliku se uklapa i Hrvatska, za koju MMF prognozira pad BDP od devet posto u ovoj godini, što je više od svih zemalja s gospodarstvima u nastajanju.
U svojim ranijim prognozama, MMF je za Hrvatsku u ovoj godini predviđao rast BDP-a od 2,7 posto, tako da je pad prema njihovim procjenama ukupno gotovo 12 posto. Uz to, predviđena je i stopa nezaposlenosti od 11,5 posto i manjak na tekućem računu platne bilance od četiri posto BDP-a. Ipak, za 2021. predviđaju djelomični oporavak i rast BDP-a od 4,9 posto.
Prije tjedan dana je i Svjetska banka dala svoju prognozu, prema kojoj Hrvatskoj predviđa pad BDP-a od 6,2 posto i stopu nezaposlenosti iznad devet posto. Kao i MMF, prognoziraju oporavak u 2021. ili 2022. s 4,6 posto stope rasta BDP-a.
Bit će negativnih efekata
Premijer Andrej Plenković je na ovakve prognoze rekao da "procjene raznih institucija variraju i da će negativnih efekata sigurno biti, a da je važno zadržati mogućnost financiranja Vladinih mjera i normalno funkcioniranje države." Komentirajući moguće smanjenje plaća u javnom sektoru istaknuo je da Vlada želi da "smjer racionalizacije bude takav da se ide dogovorno sa socijalnim partnerima u pravcu koji je jedan od načina osiguranja sredstava za funkcioniranje". Na primjedbu da se dogovor ne čini izvjesnim, dodao je da su u medijima prisutne informacije koje su "doslovno vrsta pabirčenja", te da se neće "osvrtati na informacije koje nisu točne". Rekao je i da ne zna na koga se misli kada se spominju eventualne zloupotrebe mjera.
"Ako nekom date naknadu od 3250 kuna po radniku, on to ne može ne proslijediti jer je to zakonski minimalna plaća, pa ne vidim marginu za neku vrstu manipulacije, rekao je premijer. Najavio je i da će HZZ objaviti popis svih pravnih osoba koje su tražile tu vrstu naknade. Ključno je da tu budemo maksimalno transparentni i da se točno zna koje su tvrtke tražila i dobile naknadu", rekao je Plenković i dodao kako je za više od 80.000 tvrtki dosad isplaćeno 1,3 milijarde kuna.
Investicije i vaučeri
Ekonomska struka, pak, nešto drugačije gleda na crne prognoze MMF-a. Tako profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Marijana Ivanov tvrdi da pad neće biti toliki, ali da će ovisiti o trajanju pandemije. Ističe da se gospodarstvo treba što više osloniti na domaću potražnju, jer se jedino tako može ublažiti pad.
"Ne treba stvarati paniku. Zbog turizma ćemo jako pasti, kao i zbog poremećaja u robnom izvozu, smanjenja osobne potrošnje, ali i investicija koje su dobrim dijelom sada obustavljene. Vlada je svojim mjerama ipak podržala dohodak najugroženijeg dijela stanovništva, što bi dakle osobnu potrošnju ipak trebalo održavati na odgovarajućoj razini. U lipnju bi mogli krenuti investicijski procesi obnove Zagreba nakon potresa, i to bi moglo potrajati cijelo ljeto, pa prema jeseni, te pozitivno utjecati na ekonomska kretanja. Što prije krenemo u proces obnove, efekti na pad BDP-a će biti manji. Ako zdravstvena kriza i prestane do ljeta, teško da će biti dolaska stranih gostiju, ali ovisno o spremnosti države da 'žrtvuje' ciljanu razinu javnog duga, država može podijeliti vaučere domaćem stanovništvu za ljetovanje, a kako bi se turistički kapaciteti stavili u funkciju i ponovo pokrenuo obrtaj novca i u drugim sektorima", rekla je za Novi list Ivanov.
Imamo što ponuditi
Smatra da ne treba inzistirati na niskim razinama javnog duga kao udjela u BDP-u, već rast javnog duga treba staviti u funkciju održavanja ekonomske aktivnosti i kakvog-takvog očuvanja radnih mjesta, pogotovo u turizmu.
"Jedini izlaz sada je povećanje domaće potražnje, a nju treba usmjeriti i u turizam koji je najpogođeniji, a čini gotovo 12 posto BDP-a. Zbog naše ovisnosti o turizmu, prognoze MMF-a o padu BDP-a i jesu tako drastične. Izlaz je naravno i povećanje robnog izvoza, no tu ovisimo o inozemnoj potražnji, gdje je sada sve neizvjesno, kao i o sposobnosti domaće proizvodnje da se prilagodi tekućim zahtjevima tržišta, od zaštitne opreme, lijekova... Mi imamo farmaceutsku industriju, kemijsku industriju, koja tu ima što ponuditi. Imamo i prehrambenu, naravno, i sve to sada ide u pravcu da se prvo zadovolji domaća potražnja, ali dio može ići i za izvoz", smatra Ivanov.
Profesorica ističe da Hrvatska narodna banka može još dugo braniti tečaj kune, koji je trenutno oko 7,60 kuna za euro, jer su devizne rezerve visoke. Zbog toga smatra da nema mjesta panici, jer i ona doprinosi stvaranju poremećaja koji se trebaju spriječiti. U konačnici moguće je, smatra, sklopiti i stand-by aranžman s MMF-om. Dodaje da je cijela Europa pogođenija krizom od američkog ili japanskog gospodarstva, zbog snažne povezanosti i ovisnosti o međunarodnim lancima proizvodnje. Europa se stoga trudi vratiti proizvodnju, ali je neizvjesno u kojem roku i kojim intenzitetom će joj to uspjeti. Ivanov zaključuje kako su ti procesi u hrvatskom slučaju još izraženiji.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
