Istekao je rok trgovačkim lancima koji Vladi nisu dostavili cijene najprodavanijih artikala. Hoće li požaliti zbog toga? Hoće li im Vlada ukinuti subvencije za cijenu struje? Boje li se reputacijskog rizika zbog dolaska na crne liste i što će se dalje događati s cijenama hrane?
Ove teme komentirali su za HRT Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja; Slobodan Školnik, stručnjak za maloprodaju, profesor ekonomije Boris Podobnik, Udruga Glas poduzetnika i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Bujanović: Vlada ima niz mjera
Hrvoje Bujanović rekao je da je Ministarstvo u 10 velikih trgovačkih lanaca, koji čine 83 posto maloprodaje, poslalo popis cijena 80 najprodavanijih artikala. Napomenuo je da su trgovci potpisali etički kodeks koji kaže da neće neopravdano povećavati cijene.
"Dva su poslala popis, Konzum i KTC, a osam zasad nisu. Razgovori su u tijeku i pozivamo ih i dalje", rekao je.
'Mjera ne mora biti'
Dodao je kako oni "ne pucaju iz prazne puške" te da Vlada ima mjera za kojima može posegnuti. Podsjetio je da ova Vlada štiti svoje građane te poduzima niz mjera kako bi očuvala standard. Pobrojio je dosad poduzete mjere.
"Imamo ograničavanje cijena naftnih derivata, trgovci koriste kamione i dostavna vozila, dizel je niži dvije kune od zemalja u okruženju. Imamo velikih mogućnosti da ili povećamo broj prehrambenih artikala kojima bi ograničili cijene ili možemo razgovarati o danim subvencijama poduzetnicima, primjerice električna energija.
Mjere vrijede do 31. ožujka, njih ne mora biti.
I dalje ćemo analizirati koji poduzetnici prepoznaju mogućnosti bijele liste kojima su pristupili KTC i Konzum. Smatramo da je transparentnost i kvalitetan i fer odnos prema potrošačima bitan. I dalje pozivamo trgovce da pristupe ovome", istaknuo je Bujanović.
Cijene ograničava samo Orbanova Mađarska
Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika rekao je kako Ustav govorio o tome da hrvatsko gospodarstvo počiva na slobodnom tržištu te da je upravo formiranje cijena sloboda tržišta.
"Mi smo izašli iz socijalizma i nadali smo se da ćemo doći u red zemalja u kojima postoji slobodno formiranje cijena i slobodno tržište. Sada vidimo Upravo Hrvatska s Mađarskom jedina koja odstupa od slobodnog tržišta.
Vidim tu veliki problem, jer kad uvodite mjere treba se pitati koje druge zemlje uvode mjere koji vi uvodite. Kad bi ove mjere koje uvodi hrvatska Vlada uvodila Nizozemska, Švedska, Norveška, bogate, civilizirane, razvijene zemlje, onda bih rekao da smo mi na pravom putu. A s obzirom na to da ovakve mjere uz nas ima Orbanova Mađarska mislim da je to veliki problem", rekao je Podobnik.
Ako je građanima preskupo, mogu otići preko granice
Komentirajući kako su cijene u drugim državama niže nego kod nas u istim trgovačkim lancima rekao je da prilikom takve usporedbe PDV nije jedini parametar već da postoji cijeli niz drugih nameta koje neke zemlje imaju.
"Mi imamo gomilu parafiskalnih nameta, čini mi se oko 150. A koliko imaju parafiskalnih nameta druge zemlje? Najvjerojatnije enormno mali broj. Upravo zbog toga ne treba uopće čuditi što su kod nas cijene veće.
Ako već postoje različite cijene, a mi smo ušli u eurozonu i Schengen to znači da, na primjer, u pograničnim županijama uvijek građani, ako smatraju da je kod nas preskupo, mogu otići preko granice i tamo kupiti robu.
Siguran sam kada Hrvati u većem broju krenu u inozemstvo kupovati robu to će biti dobar znak našim trgovačkim lancima da moraju smanjiti cijenu", kazao je Podobnik. Dodao je kako je osnovni razlog za uvođenje ovih mjera, koje nemaju drugi, taj što nismo radili reforme kada je trebalo.
"Reforme se rade kad želite biti otporniji kad nastupi kriza. Mi to nismo radili i onda kad nastupe teška vremena moramo primjenjivati metode koje su daleko od njemačkih, švedskih ili nizozemskih", dodao je.
'Ovo što se događa su pohlepa i bezobrazluk'
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je da ne bismo morali uvoditi mjere kada bismo mi bili Nizozemska ili Njemačka te da se prerađivači i otkupljivači kod nas ponašaju bitno drugačije nego što se ponašaju u drugim zemljama.
"Kao što Ustav RH na jednoj strani štiti i slobodu poduzetništva jednako tako štiti i svakog građanina RH. Veliki dio problema cijena nije vezan uz priču jesu li proveden reforme ili nisu. Nisam protivnik provođenja reformi, ali kažem da i bez provođenja reformi u nekim vremenima kod nas je ponašanje drugačije.
Ovo što se sada događa u Hrvatskoj tijekom inflacije, tamo negdje od kraja 2021., tijekom 2022. i sad početkom 2023. nema veze ni s čim drugim osim s pohlepom i bezobrazlukom koji se ovdje pojavio da netko želi na brzinu navući puno toga preko leđa građana", kazao je Sever.
'Jedni od drugih prepisuju cijene'
Sever je naglasio da se uvode mjere ograničavanja cijena zbog zaštite najugroženijih građana te replicirao Podobniku kako umirovljenici koji jedva sklapaju kraj s krajem ne mogu ići preko granice.
"Kako zaštititi njih, nezaposlene, ljude s niskim primanjima, obitelji s više članova, bolesne? Upravo tako da se prekine pohlepa i bezobrazluk koje se događaju.
I oni koji nisu trebali dizati cijene tijekom prošle godine dizali su cijene u očekivanju veće inflacije pa su doprinosili većoj inflaciji. Dio je prepisivao, vidjeli su da je dignuo cijene susjed pa su i oni dignuli cijene.
Koliko god će se svi uprijeti u to da u Hrvatskoj da nema kartelnog dogovaranja, jer je naravno zakonom zabranjeno, jedni od drugih očito prepisuju cijene", smatra Sever.
Teško je samo trgovcima sprječavati inflaciju
Stručnjak za maloprodaju Slobodan Školnik, istaknuo je da svi načelno moraju priznati da slobodno tržište i liberalna demokracija podižu ljude iz siromaštva, a svi sistemi koji nasilno pokušavaju upravljati ekonomijom i gospodarstvom dovode do niskog standarda, nestašice i praznih polica.
"Uzor su nam zemlje Zapadne Europe koje već stotinjak godina žive u liberalnim demokracijama i uživaju u slobodnom tržištu i imaju jedan od najvećih standarda na svijetu uz SAD i Japan. Bilo koga danas uvjeravati da slobodno tržite ne doprinosi standardu je pogrešan posao", rekao je.
"Hrvatska, hvala njezinim građanima i onima koji su u tome sudjelovali, danas potpuno integrirana u europsko tržište, i monetarno i da nema nikakvih granica ni smetnji protoku roba, kapitala, radne snage. Danas je to sve domaće tržište, danas je strani kapital i strani trgovački lanci iz Brazila, iz Amerike, Azije, a više nije iz Europe.
Sve kola slobodno, jako je teško samo na kraju tog lanca samo na trgovcima pokušati ići sprječavati inflaciju", smatra Školnik.
Država kao regulator privremene krize
Bujanović je rekao kako se radi u okruženju tržišne ekonomije.
"Ali ako istovremeno Vlada štiteći svoje građane i standard u paketu mjera kroz različite intervencije i subvencije isplati 2,8 milijardi eura i to ide i kućanstvima, ali i poduzetnicima. Oni uzimaju te benefite i trebaju ih vratiti u solidarnom odnosu s potrošačima", kazao je te dodao kako je trgovcima također u interesu zadržati kupovnu moć građana.
"Tržišna ekonomija funkcionira, ali ako mehanizmi ponuda i potražnja ne funkcioniraju tada država ulazi na tržište da bi privremenu krizu izregulirala", dodao je.
Uzmu potporu kada trebaju novac, a onda se pozivaju se na slobodu tržišta
Sever smatra kako bi trgovci trebali pritisnuti dobavljače i proizvođače da spuste ulazne cijene.
Podobnik je rekao kako netko ne može očekivati da će ako želi kupiti 10 proizvoda u jednom lancu kupiti sve najjeftinije. "Na Zapadu je normalno da u jednom lancu kupite primjerice sedam proizvoda, a po ostala dva-tri koja su skuplja odete negdje drugdje i kupite. Ali ako ste lijeni ili previše stari onda očekuje da biste trebali kupiti sve na jednom mjestu", dodao je.
Sever mu je rekao da ako trgovci ne žele regulirane cijene neka ne uzimaju državnu potporu. "Kada trebaju novce onda uzmu potpore od države, a kad treba to vratiti narodu onda mu treba sloboda tržišta. Neka se odluče", istaknuo je.
'Sve će se to jednostavno ispuhati'
Školnik je naglasio kako inflacija traje već više od godinu dana te je upitao jesmo li se sada probudili da sprječavamo inflaciju.
"Inspekcije su izašle na teren. Ne znam jesu li kod jednog slučaja pronašli da je netko konvertirao cijene iz kune u euro po krivom tečaju. Toga jednostavno nije bilo. Sve ostalo je efekt inflacije koja traje već godinu dana", rekao je dodajući da, kada bi Vladine smjernice za sprječavanje inflacije bile učinkovite, to bi činile i druge velike zemlje.
"Inflacija je počela usporavati, hrvatsko tržište se smirilo, nema nikakvih posebnih povećanja cijena od 1. siječnja, prometi u trgovina su normalni, na razinama od lani ili čak i viši. Sve to će se jednostavno ispuhati, kao što će se ispuhati inflacija. Ona je već pala u eurozoni, a u Americi je pala na 5,6 posto, Španjolskoj 5,5 posto. Ne možemo se uspoređivati s Mađarskom, to je država koja ide u bankrot", izjavio je Školnik.
Kad načelnici pojedu stotinu janjaca, to je u cijeni niskog standarda
"Kad se ukrade milijardu eura u Kini, kad se pojedu stotine janjaca od načelnika besmislenih općina sve je to, ljudi moji, u cijeni niskog standarda hrvatskog potrošača. Sve je to u cijeni poslovanja svakog poduzetnika u Hrvatskoj, bio on strani ili domaći, i o tome mi moramo dugoročno pričati. Ova inflacija je došla i proći će, a mi ne provodimo i dalje reforme. Sad je ponovno trenutak da ih provodimo", istaknuo je Školnik.
