Premijer Andrej Plenković dao je intervju za francusku televiziju France24 te je prokomentirao aktualne teme. Istaknuo je da su neki u Hrvatskoj prelazak na euro iskoristili kako bi povećali cijene.
Plenković je u razgovoru s novinarkom istaknuo dva uspjeha svoje Vlade, ulazak u eurozonu i Schengen. "Sada smo jedna od petnaest zemalja koje su istovremeno članice NATO-a, Europske unije, Schengena i eurozone. Ne možete biti više u srcu Europe", rekao je Plenković govoreći na francuskom jeziku.
Novinarka je istaknula da se Europa suočava s velikom inflacijom, a Plenković je rekao da ulazak Hrvatske u eurozonu nije izazvao hiperinflaciju. "Naš put u eurozonu započeo je u jesen 2017. To je vrlo detaljan, vrlo koherentan proces, koji je vlada provela uz suradnju Hrvatske narodne banke. Zadovoljili smo sve kriterije", rekao je.
"Ono što se, nažalost, dogodilo nakon 1. siječnja je da su neki naši gospodarski subjekti iskoristili to vrijeme za podizanje cijena pojedinih proizvoda i usluga. Vlada je brzo reagirala i pokrenula inspekcijski nadzor. Naša uloga i uloga nevladinih udruga je da zaštitimo potrošače", dodao je premijer.
Inflacija u Hrvatskoj na razini eurozone
Plenković je u razgovoru za francusku televiziju naveo i da je ruska invazija na Ukrajinu, s energetskom krizom, poskupljenjima hrane i inflacijom, na neki način poremetila put koji je bio dobro iscrtan i koji je trebao proteći bez ikakvih problema. Dodao je da će, prema podacima kojima raspolaže, inflacija u Hrvatskoj u 2022. godini biti 10 posto, što je gotovo jednako inflaciji u eurozoni, gdje iznosi 9 posto.
Nažalost, govoreći o inflaciji, Plenković je propustio usporediti plaće u Hrvatskoj u odnosu na plaće u eurozini te spomenuti podatak koji je prošle godine iznio guverner Boris Vujčić - da je razina cijena u Hrvatskoj već relativno visoka, osobito hrane i telekomunikacija, te da je razina cijena u Hrvatskoj u svim prehrambenim kategorijama iznad razina cijena zemalja srednje i istočne Europe.
Prema podacima Eurostata, prosječna plaća na razini eurozone u 2021. godini iznosila je 2333 eura, a hrvatski je tadašnji prosjek bio 866 eura. Manje prosječne plaće od Hrvatske imale su samo Mađarska (834 eura), Rumunjska (796 eura) i Bugarska (606 eura). Najveće prosječne plaće zabilježene te godine u Luksemburgu (3744 eura), Danskoj (3273 eura) I Irskoj (3142 eura). Od plaća nama bližih za usporedbu, te je godine prosječna plaća u Sloveniji bila 1217 eura, a u Češkoj 1153 eura. Plaće u Letoniji bile su 936 eura, a u Litvi 983 eura.
Premijer je spomenuo i ulazak Hrvatske u schengenski prostor. "82 posto turista u Hrvatskoj dolazi iz zemalja koje su već u schengenskom prostoru. Dakle, očekujemo ekonomsku korist od tog slobodnog kretanja", rekao je te naglasio odgovornost u čuvanju vanjskih granica EU-a na zapadnobalkanskoj ruti kojom se kreću ilegalni migranti. Rekao je da Hrvatska ima 6500 policajaca koji provode kontrole te da je Hrvatska financirala tehničku opremu za provjeru i sprječavanje ilegalnih migracija.
O obuci ukrajinskih vojnika
Na pitanje o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, Plenković je podsjetio da je to bila odluka saborske većine te da su njegova vlada i stranka bile za solidarnost i pomoć Ukrajini. "Hrvatska je već puno pomogla Ukrajini, politički, diplomatski, gospodarski, tehnički, humanitarno i primila ukrajinske izbjeglice. Uvijek nam je cilj bio koherentna, jedinstvena politika, usklađena sa zemljama Zapada", rekao je.
"Neki naši zastupnici, osobito iz oporbe, a i predsjednik su bili protiv toga. Mislim da je to vrlo loš izbor, vrlo negativan", zaključio je Plenković.
