Nekoliko hektara poljoprivredne površine usred Baranje, a riječ je o zemlji koja slovi kao najplodnija u Hrvatskoj, pretvoreno je u divlji deponij gdje istječu gnoj, fekalije i odbacuju se ostaci mrtvih životinja. Budući da je to poljoprivredno zemljište u vlasništvu tvornice Belje d.d. i da je jedina veća farma u blizini farma svinja također u vlasništvu Belja, logika govori da i onečišćenje dolazi iz Belja.
U Belju d.d. odbacuju te tvrdnje, a načelnik općine Darda, na čijem se području sve to događa, također upire prstom u kompaniju.
'Direktno su s farme praznili u tu lagunu'
U emisiji 'Provjereno' Nove TV emitirana je snimka koju je ta redakcija dobila anonimno, a na kojoj se vidi nekoliko stotina metara dugo crijevo kroz koje smrdljiva tekućina istječe u kanal u blizini Darde.
"Direktno su s farme praznili u tu lagunu. Vjerojatno su druge farme bile pune, pa su traktorima, kamionima dovozili još. Strašno nešto", kazao je anonimni autor snimke zha 'Provjereno' dodavši kako se slučajno zatekao ondje i snimio prizor. On upozorava da taj ekološki incident nije bio sporadičan.
"Zimi dovoze kamionima i traktorima i prazne u tu lagunu, a kada se može ići u polje onda puštaju, po površini 200, 300 kubika, što je po meni isto ekološka katastrofa. Uništavaju tlo jer nikome nije bitno. Svi koji rade tamo, menadžeri, rade od danas do sutra, a netko tu mora ostati i živjeti od te poljoprivrede, a s takvim načinom uništit će tlo. Izgubit ćemo plodnost tla, sve će uništiti'', kazao je za 'Provjereno' anonimni autor snimke.
Jedini objekt u krugu od kilometra je svinjogojska farma Belje. A izgradnju ceste koja se nalazi uz samo mjesto koje izgleda kao otvorena kanalizacija, financirala je EU. I sama cesta je svojevrsni fenomen jer počinje makadamom, pa se nastavlja kao normalna dvosmjerna asfaltirana prometnica usred polja, da bi završila u tom istom polju, točnije kanalu. Dalje se ne može, barem ne osobnim vozilom.
'To nema veze s farmom, neznam gdje su to snimili'
Zaposlenik s obližnje farme svinja u vlasništvu Belja kazao je novinarskoj ekipi 'Provjerenog' kako ono što se vidi na snimci nema veze s farmom.
"Ne znam ja gdje su oni to snimili. To nema veze s nama", kazao je.
Prema njegovim riječima, spremnici u koje se skuplja gnoj u sklopu su svinjogojske farme. Od tamo se pune, a za njihovo pražnjenje odgovorni su ratari, također u sklopu Belja.
Načelnik općine Darda Ante Vukoja tvrdi da je crijevo provučeno s farme koja je udaljena otprilike kilometar i pol.
''Legalno nije sigurno jer oni bi to trebali zbrinjavati na svoju njivu. Ali, opet kad pogledam, ako je bačeno na njivu koja je pored lagune, isti je jarac, isto će nam doći u vodu'', kazao je Vukoja ddoajući kako "pedeset godina oni to rade tako i nitko ih niti pita niti dira" pa ni inspekcije koje su ondje dolazile.
Iz uprave Belja odgovorili su na upit 'Provjerenog' napisavši da "Belje plus na svim svojim farmama ima instalirane nadzemne spremnike za zbrinjavanje gnojovke koja se iskorištava na oranicama i to prema najnovijim tehnološkim dostignućima u svijetu". No, usto tvrde da Belje već deset godina ne ispušta gnojovku na ovo mjesto.
Problem koji se reflektira na zdravlje stanovništva
Iz Ministarstva zaštite okoliša potvrdili su za 'Provjereno' da dozvola za takvo nezakonito odlaganje na tom mjestu ne postoji. A ekipa 'Provjerenog' na licu mjesta vidjela je kako i sami mještani ondje prazne gnojvoku, doduše u znatno manjim količinama.
"Pa da, to je baš tako napravljeno da se precijeđuje. Tu ide krupni i onda kasnije dođe bager pokupi ovo krupno i gdje oni to voze, nemam ja pojma", kaže stanovnik Darde.
Korištenje gnojovke, kako je farmeri zovu, prema regulativama EU ograničeno je od svibnja do rujna, i to korištenjem sustava ubrizgavanja zato što je u protivnom veća šteta od koristi.
"95 posto emisija amonijaka ide iz poljoprivrede, a to uzrokuje probleme koji se reflektiraju na smrtnost. Drugo, dio tog dušika i fosfora ide u vodu. Tu vodu pijemo, a povećane koncentracije nitrata u vodi uzrokuju niz bolesti. Jasna je korelacija s rakom debelog crijeva. Od 3 i pol tisuće koja oboli od te bolesti, 2000 umre. Dakle, taj okolišni problem se jasno reflektira na narodno zdravlje'', objašnjava neovisni agroekološki stručnjak dr.sc. Darko Znaor.
Tek nekoliko kilometara od Drave, usred ravnice stoje deseci tisuća kubika gnoja i fekalija, na zemljištu u vlasništvu tvrtke koja proizvodi hranu i na području općine u kojoj dio naselja nema kanalizaciju, pa nema ni previše izbora. A do daljnjeg službeno će ostati nepoznat počinitelj ili počinitelji koji u toj laguni blizu beljske farme ispuštaju gnoj i fekalije.
