Europska komisija u srijedu je predložila novi Pakt o migraciji i azilu koji predviđa novi fleksibilniji mehanizam solidarnosti među članicama i koji omogućava onim članicama koje ne žele primati azilante da daju svoj doprinos tako što će preuzeti obvezu vraćanja nelegalnih migranata.
Europskoj uniji potreban je novi dugoračan sustav za upravljanje migracijama jer stari sustav više ne funkcionira, upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
"Migracije su složeno pitanje, stari sustav više ne funkcionira. EU mora prijeći s ad hoc rješenja na predvidljiv i pouzdan sustav. Novi pakt nudi novi početak i novu ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti. Nije pitanje hoće li zemlje članice pomoći, nego kako će pomoći. Moramo pronaći održiva rješenja za migracije", rekla je von der Leyen, dodajući da je požar u izbjegličkom kampu Moria na grčkom otoku Moria bio "oštro upozorenje".
Novi mehanizam solidarnosti treba uvesti pravedniji pristup sustavu azila, koji će održavati različite izazove zbog različitog zemljopisnog položaja i osigurati da svi pridonose kroz solidarnost tako da teret prihvata nereguliranih dolazaka ne snosi samo jedna zemlja članica nego EU u cjelini, navodi Komisija.
EK želi održiv i dugoročan sustav za upravljanje migracijama
Europska unija već neko vrijeme pokušava promijeniti svoju
politiku azila nakon velikog priljeva migranata 2015. i 2016.
godine. Raniji prijedlog Komisije za reformu Dublinske
uredbe iz svibnja 2016. nije prošao zbog protivljenja dijela
zemalja članica obvezujućim kvotama za raspodjelu
izbjeglica.
Novi pakt o migracijama predviđa brže vraćanje nezakonitih
migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i
ubrzanje postupaka u tretiranju zahjeva za azil.
Za razliku od prijedloga iz 2016. koji je predviđao obvezujuće kvote za raspodjelu migranata i koji nije dobio potporu zemalja članica, novi pakt predviđa da će one članice EU-a koje ne žele primiti azilante moći dati doprinos u drukčijem obliku, tako što će morati preuzeti obvezu vraćanja osoba koje u nekoj od članica nisu dobile azil u zemlje iz kojih su došle.
Ako se neka zemlja na vanjskim granicama nađe pod povećanim migrantskim pritiskom, ona može zatražiti "aktiviranje obvezne solidarnosti" o čemu bi odlučivala Europska komisija.
Komisija zatim procjenjuje koliko osoba treba preuzeti iz te zemlje, a ostale zemlje članice moraju dati svoj doprinos sukladno svojoj gospodarskoj snazi i broju stanovnika. Međutim, one po novom prijedlogu mogu birati između primanja migranata i preuzimanja obveze vraćanja migranta koji nemaju pravo na azil u EU-u ili mogu pomoći u izgradnji prihvatnih centara.
Na taj se način želi zaobići protivljenje nekih zemalja, poput Mađarske ili Poljske, koje ne žele pristati na obvezujuće kvote za raspodjelu migranata.
Mijenja se načelo da je zemlja prvog ulaska u EU odgovorna za razmatranje zahtjeva za azilom
Država koja preuzme obvezu da će "sponzorirati" vraćanje azilanta treba učiniti sve da ih brzo vrati, primjerice kroz diplomatske kontakte s trećom zemljom. Ona se također treba obvezati da će, ako u roku od osam mjeseci ne uspije osigurati povratak osobe kojoj je odbijen azil, primiti tu osobu.
Zemlje koje dobrovoljno odluče primiti azilante moći će računati na financijsku potporu iz europskog proračuna.
Prema novom prijedlogu mijenja se i načelo da je zemlja prvog ulaska u EU odgovorna za razmatranje zahtjeva za azilom. Komisija sada predlaže da zemlja koja treba obraditi zahtjev za azilom bude ona u kojoj tražitelj azila ima nekog bliskog rođaka, ona u kojoj je studirao ili ima neke druge veze s tom zemljom. Ako takva veza ne postoji, zemlja prvog ulaska u EU ostaje odgovorna za razmatranje zahtjeva za azilom.
Novi prijedlog predviđa i ubrzano razmatranje zahtjeva za azilom za osobe koje nemaju puno izgleda za međunarodnu zaštitu jer dolaze iz zemalja poput Tunisa i Maroka, iz kojih manje od 20 posto tražitelja dobije pozitivno rješenje za azil. Takvi će se zahtjevi rješavati na granici i morat će biti riješeni u roku od 12 tjedana.
Europska unija trenutačno ima 24 sporazuma o readmisiji, ali se ne poštuju svi, ističe Komisija i najavljuje da će jednom godišnje objavljivati izvješća o sposobnosti trećih zemalja da prime natrag svoje državljane. To će se raditi s ciljem pritiska na te zemlje da olakšaju povrat migranata jer će ta izvješća imati posljedice i na izdavanje viza za građane i građanke tih zemalja.
