Premijer Tihomir Orešković u srijedu je ustvrdio da je Europska komisija svojom ocjenom Nacionalnog programa reformi dala potvrdu kvalitetnog rada Vlade te istaknuo da će se reforme provesti.
"Danas je vrlo dobar dan. Europska komisija je dala mišljenje na naš Nacionalni program reformi, i danas smo dobili potvrdu našeg kvalitetnog rada. Reforme koje smo predstavili hrvatskoj javnosti i Europskoj komisiji ćemo provesti", istaknuo je Orešković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, dodavši da se već može vidjeti da se krenulo sa smanjivanjem javnog duga.
"Stvari se dobro odvijaju unatoč mnogim skepticima", ocijenio je Orešković.
"Rekli su da je ambiciozan, a ja kažem da je fer plan. Hrvatska je bila na rubu da dobije korektivne mjere, sad smo to otklonili", dodao je.
"Imamo paket na kojem ćemo početi mijenjati Hrvatsku. Do ove vlade je da pokrenemo situaciju da nam mladi ne odlaze, ali treba nam vremena za egzekuciju. Uvjeren sam da ce dovesti pozitivne rezultate", poručio je premijer.
"Preporuke EK su u planu, već radimo na njima, ubrzat ćemo što možemo da stvorimo rezultate", zaključio je Orešković.
Europska komisija u srijedu je objavila pet ekonomskih preporuka za Hrvatsku te ocijenila da je njezin reformski program u velikoj mjeri ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, sljedeće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjerenog deficita.
U prvoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ove godine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita.
U drugoj preporuci upućen je poziv da se do kraja ove godine donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu. Također se preporučuju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje.
U trećoj preporuci Komisija traži da se smanji rascjepkanost i poboljša funkcionalna distribucija nadležnosti u javnoj administraciji kako bi se povećala učinkovitost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. Također se traži da se u dogovoru sa socijalnim partnerima uskladi okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama, zatim da se pojača nadzor nad učinkovitošću javnih poduzeća i odgovornosti njihovih uprava.
Komisija u četvrtoj preporuci traži da se znatno smanje parafiskalni nameti i uklone restrikcije koje ometaju pristup i praksu reguliranih profesija i smanji administrativni teret za poduzeća.
Peta preporuka se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje kredita koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana u rješavanju kredita koji se ne vraćaju.
Komisija je potvrdila da Hrvatska zajedno s Portugalom ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ali ističe da je razina ambicija u nacionalnim programima reformi obiju zemalja u velikoj mjeri odgovarajuća i da potvrđuje njihovu namjeru da korigiraju prekomjerne neravnoteže. Obje zemlje se pozivaju da provedu svoje reformske programe "temeljito i na vrijeme".
Što se tiče postupka prekomjernog deficita, Komisija navodi da bi Hrvatska mogla prijeći iz korektivneupreventivnu fazu pod uvjetom da ove godine ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita.
