Zahvaljujući ambicioznosti Oreškovićeva programa, Komisija nema namjeru pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti bilo kakve korektivne mjere.
Nacionalni program reformi RH sadrži ozbiljne mjere za poboljšanje javnih financija, zdravstvenog sustava i poslovnog okruženja, piše u nacrtu dokumenta spremnog za usvajanje na današnjem kolegiju europskih povjerenika u sjedištu EK u Bruxellesu.
Hrvatska treba smanjiti proračunski manjak ispod razine 3 posto BDP-a
U prvoj preporuci EK traži da se do kraja ove godine započne najavljena reforma uvođenja poreza na nekretnine. Proračunski manjak, kaže prva preporuka, Hrvatska treba do kraja ove godine smanjiti ispod razine 3 posto BDP-a, a nakon toga nastaviti fiskalnu prilagodbu daljnjim smanjenjem deficita za najmanje 0,6 posto BDP-a u 2017. godini. I projekcije smanjivanja javnog duga, koje je Komisiji poslala Oreškovićeva Vlada, ocijenjene su kao dovoljno dobre da zadovolje ciljeve. U 2019. tako se očekuje pad javnog duga na 80 posto BDP-a (s trenutnih 87 %).
No, Komisija oprezno upozorava da se takva procjena temelji na povoljnim projekcijama gospodarskog rasta. U slučaju da se te povoljne projekcije rasta ne ostvare, ciljevi smanjivanja javno duga bili bi promašeni. Također se u dokumentu navodi da Oreškovićeva Vlada nije dovoljno detaljno specificirala ideju prodaje financijske imovine, koja ima za cilj smanjiti javni dug.
U 2017. bit će potrebne dodatne mjere
Unatoč uglavnom pozitivnim očekivanjima i unatoč ocjeni da nije potrebno pojačanje procedure makroekonomskih neravnoteža, Komisija je spremna zaključiti da će i u 2017. biti potrebne 'dodatne mjere' kako bi se Hrvatska uskladila s Paktom o stabilnosti i rastu Europske unije.
U drugoj preporuci EK želi poručiti Oreškovićevoj Vladi da do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje odlazaka radnika u prijevremenu mirovinu. Također i da smanji broj posebnih mehanizama socijalne pomoći.
Značajnije ukidanje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje birokratskog opterećenja
U trećoj preporuci traži se poboljšanje učinkovitosti javne uprave te ukidanje razlika u standardu javne uprave koji se razlikuje u raznim dijelovima Hrvatske, dok u četvrtoj preporuci Komisija traži značajnije ukidanje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje birokratskog opterećenja poslovanju privatnika.
I na kraju u petoj petoj preporuci traži se poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava u postupcima na trgovačkim i upravnim sudovima. U mandatu bivše Vlade, prošle godine EK je dala Hrvatskoj šest ekonomskih preporuka, a pretprošle osam.