E kao europski izbori, elektroničko glasovanje...

Ekonomsko glasovanje - oblik političkog ponašanja birača u izborima na koje presudno utječu ekonosmki uvjeti života. Smatra se da postoji povezanost između potpore birača vladi I ekonosmkih varijabli, napose nezaposlenosti, inflacije i ekonomskog rasta. Ako su birači zadovoljni ekonomskim uvjetima glasovat će stranku na vlasti; ako su nezadovoljni njima, glasovat će za opoziciju. Prvi oblik glasovanja naziva se i retrosepktivnim, a drugi prospektivnim. Na ekonomsko glasovanje utječu tzv. politički poslovni ciklusi pod kojima se misli na ekonomsku politiku vlade koja je usmjerena na poboljšanje ekonomskih pokazatelja koji utječu na političko raspoloženje građana. Vlada pritom može pokrenuti: (1) opći poslovni ciklus, usmjeten na poticanje opće ekonomske aktivnosti (npr. smanjenje poreza) i poboljšanje socijalnog stanja (npr. povećanje socijalnih davanja); (2) selektivni poslovni ciklus, usmjeren na poboljšanje socijalnog položaja “svojih” dijelova biračkog tijela (npr. smanjiti poreze na niže prihode, povećati mirovine itd.).

Elektroničko glasovanje - računalni oblik glasovanja u kojemu birač ne mora doći na bračko mjesto, ispuniti glasački listić i ubaciti ga u glasačku kutiju, nego daje svoj glas pomoću “računalnog miša”. Naziva se i iinternetskim glasovanjem, online- glasovanjem, a skraćeno se označuje kao eVoting. Glasovanje elektroničkom poštom naziva se i rafiniranom metodom pismovnog glasovanja kao jednoga oblika glasovanja u odsutnosti. Pretpostavlja se da će u budućnosti posve istisnuti osobno glasovanje. Elektroničko je glasovanje jeftinije, jer ne iziskuje materijalne troškove za organizaciju biraćkih mjesta; brže, jer se na rezultate ne mora čekati satima ili danima dok se ne prebroje svi glasački listići, nego su oni poznati odmah nakon isteka roka za glasovanje; politički učinkovitije, jer povećava sudjelovanje u izborima zato što birači ne moraju dolaziti na biračka mjesta i tako trošiti svoje vrijeme; racionalnije, jer elektronički mediji omogućuju bolju informiranost građana o programima i kandidatima. No, povezano je i sa stanovitim problemima, ka što su osiguranje tajnosti glasovanja, utvrđivanje jednoznačne identifikacije birača, siguran prijenos podataka, mogućnost izvanjske manipulacije rezultatima itd.

Europski izbori - opći i izravni izbori za Europski parlament kao središnje predstavničko tijelo Europske Unije. Provodi se u svim državama članicama Unije. Do 1976. članovi Europskog parlamenta nisu birani izravno, nego su ih birali parlamenti država članica sukladno vlastiome stranačkom sastavu. Od 1979. biraju se izravno svakih pet godina. U europskim izborima primjenjuje se razmjerni izborni sustava, abroj predstavnika svake zemlje utvrđuje se sukladno broju stanovnika. U općoj hijerahiji izbora, izbori za Europski parlament svrstavaju se još uvijek u izbore drugoga reda u odnosu prema nacionalnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima kao izborima prvog reda. Obilježuju ih slaba izborna participacija, kojoj nacionalne vlade nastoje doskočiti tako da europske izbore organiziraju istodobno s nacionalnim.