Sinoć je na cesti Požega-Mihaljevci 18-godišnja putnica poginula je u staroj nesigurnoj Opel Astri, a u Čakovcu je vozač izgubio kontrolu i poginuo u novoj Škodi Kamiq, s najvišom ocjenom za sigurnost.
Nesreće je za Autoportal analizirao prometni stručnjak Željko Marušić koji naglašava da na sigurnost cestovnog prometa utječu tri bitna faktora: vozač, vozilo i prometnica. Pogrešna se strategija temelji na njihovim pogrešno definiranim utjecajima, ravnomjerno, trećinski (po 33,3 posto). Na osnovu toga pogrešno se određuju prioriteti, kaže Marušić.
"Točno je da utjecajni čimbenici na sigurnost cestovnog prometa utječu u sljedećem omjeru, što bi trebao biti temelj buduće strategije sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj: Vozač – 85 posto; Prometnica – 10 posto; Vozilo – 5 posto", kaže.
U slučaju dvije tragične nesreće koje su se dogodile sinoć to se točno i pokazuje, kaže:
Slična situacija u oba slučaja
"Oko 23 sata u Sajmišnoj ulici u Čakovcu vozač SUV-a B-segmenta Škoda Kamiq, uvedenog 2019., najvišeg sigurnosnog ranga (Euro NCAP 5 zvjezdica), uslijed nedopuštene brzine (članak 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) i neprilagođene brzine na mokrom kolniku (članak 51. stavak 1), izazvao je slijetanje vozila s kolnika i udarac u metalnu zaštitnu ogradu, koja se zabila u automobil i prošla kroz karoseriju, pričem je poginuo.
Oko 23:30, na cesti Požega-Mihaljevci, u sudaru vozila Opel Astra B, uvedene 1998., koja po važećim standardima ima nula zvjezdica za sigurnost po standardu Euro NCAP, čiji je 18-godišnji (!) vozač nedopuštenom i neprilagođenom brzinom izgubio upravljačku kontrolu te je vozilo sletjelo na travnatu bankinu i potom se nekontrolirano vratilo na suprotnu prometnu traku i sudarilo s Volkswagen Golfom, poginula je 18-godišnja putnica iz Astre, a tri su osobe ozlijeđene, dvije teško.
Dakle, slična prometna situacija u oba slučaja, vozač teško i bezobzirno krši prometne propise, znajući da je rizik kažnjavanja zanemariv, u prvom automobilom visoke aktivne (da se izbjegne nesreća) i pasivne sigurnosti (da su posljedice čim manje, ako se nesreća desi), i drugom niske aktivne i pasivne sigurnosti, a rezultat isti", navodi Marušić.
POGLEDAJTE VIDEO: Prometni stručnjak Marušić: 'Temeljni problem kod nas je to što nema izvjesnosti kažnjavanja i vozači znaju da neće biti kažnjeni za prekršaje'
'Kakva edukacija?!'
Napominje kako se može govoriti da je cesta u oba slučaja nedovoljno sigurna, ali dodaje da bi odgovoran vozač u konkretnim situacijama, striktno poštujući odredbe zakona o sigurnosti prometa na cestama, mogao stoput proći tim dionicama bez imalo rizika da će skriviti prometnu nesreću. Dodaje i da sličnih prometnih lokacija ima u Sloveniji, Austriji, Italiji, odnosno u zemljama sa znatno boljim pokazateljima prometne sigurnosti.
"Dakle, treba konačno shvatiti kako je glavni uzrok prometnih nesreća i razmjerno lošeg stanja prometne sigurnosti mala izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje, pogotovo kad vozači voze u lokalnim sredinama i sredinama koje dobro poznaju. Znaju gdje su postavljene (rijetke) radarske kamere te gdje se i kada (rijetko) mogu očekivati policijske kontrole. Dobro znaju kad mogu nekontrolirano juriti bez imalo straha da bi mogli biti uhvaćeni (snimljeni) u prometnom prekršaju i biti kažnjeni.
Edukacija? Kakva edukacija?! Koga treba dodatno upozoravati i educirati da treba poštivati ograničenje brzine, stati na crveno svjetlo i znak Stop, propustiti pješaka na zebri, ne telefonirati tijekom vožnje?! Pa najveći prekršitelji čim dođu u Sloveniju počinju striktno poštivati prometna pravila. A i stranci kod nas voze manje ‘kulturno’ nego u domicilnim državama gdje se znatno temeljitije kontrolira poštivanje prometnih pravila", navodi Marušić.
Veća vjerojatnost za kaznu
Navodi za usporedbu primjer benzinskih crpki gdje već preko 20 godina djeluje princip samoposluge pa svatko nakon ulijevanja goriva u teoriji može slobodno otići bez plaćanja, ali to više nikome ne pada na pamet.
"Ne treba nikakva edukacija. Svi znaju da bi bili evidentirani, procesuirani, kažnjeni, osramoćeni. Zbog toga svi oni utjecajni, koji zagovaraju dodatna ulaganja u naknadnu edukaciju vozača (nakon položenog vozačkog ispita), usmjeravaju raspoložive resurse prometne sigurnosti s važnoga na daleko manje važno, a to najčešće rade iz osobnih poslovnih i cehovskih interesa. Zbog toga se, u svrhu povećanja sigurnosti na našim cestama, a to su i poučci dviju sinoćnjih tragičnih nesreća, treba fokusirati na ovu mjeru: Povećanje izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje", kaže Marušić.
Dodaje da se to može postići postavljanjem radarskih kamera na sva opasna mjesta, korištenjem i sve opreme i infrastrukture za nadzor i kontrolu prometa u gradovima i na autocestama. To bi, kaže, znatno rasteretilo prometnu policiju, koja bi se potom bolje mogla usmjeriti na nepokrivene dionice, posebice u noćima vikenda i na cestama kojima mladež odlazi i vraća se s provoda, zaključuje.
