"Prometni sustav Zagreba mora biti visoko razvijen, efikasan, siguran i nadasve ekološki prihvatljiv, a smjernice se moraju temeljiti na načelima održivog razvoja te pratiti glavne ciljeve koje je postavila Europska komisija kako bi se dugoročan razvoj prometa usmjerio prema projektima prihvatljivim za sufinanciranje od strane EU-a.", istaknula je na konferenciji za novinare profesorica na Prometnom fakultetu u Zagrebu Jasmina Pašagić Škrinjar koja je predstavila program pod nazivom "Pametno upravljanje prometom u Gradu Zagrebu".
Mjere predviđene planom razvoja prometa u Zagrebu podijeljene su na hitne i dugoročne. Kao hitne mjere ističu se osnivanje samostalnog ureda za promet, reorganizacija prometa s izrazito malim investicijama koja bi dovele do poboljšanja propusnosti, poboljšanje javnog gradskog i prigradskog prijevoza, reorganizacija prometa u centru, povećanje protočnosti prometa, organizacija distribucije te uvođenje "Smart mobility" usluga.
Kao dugoročne Pašagić Škrinjar je navela izgradnju dva nova mosta, povezivanje Samobora i Zagreba željeznicom, uvođenje podzemno-nadzemnih tračničkih sustava, povezivanje zračne luke i središta Zagreba željezničkim sustavom, ponovno aktiviranje sljemenske žičare, integrirani prijevoz putnika na razini tri županije – Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska, automatsko upravljanje prometom te izgradnju "zelene magistrale", biciklistička staza (cesta) uz X. željeznički paneuropski koridor.
Vezano uz hitnu mjeru osnivanja samostalnog gradskog ureda za promet, Pašagić Škrinjar istaknula je da bi on kontinuirano nadzirao funkcioniranje prometa, određivao prioritete realizacije projekata, a kao njegov bitan dio djelovao bi i gradski savjet za sigurnost prometa.
Ured bi dodjeljivao višegodišnje ugovore svim javnim prijevoznicima za pružanje usluga, izrađivao vozne redove svih podsustava javnog prijevoza, te raspoređivao novčana sredstva prijevoznicima prema ugovorima.
Pašagić Škrinjar je istaknula da je moguće bez velikih financijskih investicija povećati efekte prometne mreže u cjelini - poboljšanjima na raskrižjima, stajalištima ili kolodvorima utjecati na propusnu moć i brzinu putovanja, završetkom predviđene prometnice koje nikad nisu do kraja završene te unapređenjem prometne signalizaciju.
Potrebno je, kaže, poboljšati javni gradski i prigradski prijevoz jer bi individualni motorizirani prijevoz u Zagrebu trebao biti ispod 50 posto što trenutno, navela je, nije situacija.
"Bicikliranje, pješačenje i javni prijevoz trebali bi češće biti korišteni kao održivi oblici putovanja. Jedan od strateških prioriteta za to je stvaranje učinkovitog integriranog prijevoza putnika u sklopu projekta integriranog prijevoza putnika tri županije -Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije korištenjem portfelja jedinstvenih prijevoznih karata za sve podsustave prijevoza", kazala je.
Potrebno je, ističe, učiniti ga povoljnijim uz pravedniju raspodjelu troškova, uvođenjem relacijskog tarifnog sistema naplate vožnje po pređenoj udaljenosti (broju stanica) te uvođenjem sustava potpune kontrole naplate.
Vezano za dugoročne mjere, Pašagić Škrinjar je kazala da je svrha izgradnje dva nova mosta rasterećenje ulaza u grad preko rotora Remetinec i rasterećenje kritičnih točaka u prometnoj mreži. Jedan most bi se gradio u produžetku Strojarske ceste te bi prolazio kroz urbano tkivo Zagreba, drugi bi prolazio zapadnim dijelom grada i rješavao bi problem prometnih gužvi na vanjskom krugu.
