Objavljen je novi stečajni plan za Uljanik. Ide u likvidaciju, a poslovanje se prenosi na novoosnovanu tvrtku Uljanik brodogradnja 1856.
Na taj se način pokušava vjerovnicima isplatiti čim veći dio potraživanja i pritom sačuvati proizvodnju u pulskom škveru. Temelj plana je kuvajtski brod za prijevoz stoke na kojemu bi se moglo zaposliti petstotinjak radnika.
Još dva nedovršena broda u Uljaniku čekaju svoju sudbinu. Jedan je obilježio propast Uljanika, a drugi bi mogao značiti novi početak. Na prvom je država prije pola godine izgubila milijardu kuna jamstava i šansu za održavanjem proizvodnje u pulskom škveru.
''To je najveći brod koji je ikad uopće izgrađen u Uljaniku i na ovim područjima koji je trebao biti u principu najjači brod u svijetu za jaružanje'', izjavio je Marko Alviž, član Stožera za obranu brodogradnje.
Želja je sačuvati proizvodnju
A ovo je najveći namjenski brod za prijevoz stoke na svijetu. Njegovim bi se dovršavanjem mogla u Uljaniku nanovo pokrenuti proizvodnja. Umjesto definitivne likvidacije stečajni plan predviđa prijenos koncesije na novo poduzeće Uljanik brodogradnja 1856.
''Likvidacijom Uljanika bez nastavka djelatnosti proizvodnje, prodajom broda, opreme, sve bi to išlo više-manje u staro željezo vjerovnici ne bi naplatili niti 2% svojih potraživanja'', kazao je Samir Hadžić, član vjerovničkog vijeća Uljanika.
Ovako će, kaže naplatiti daleko više.
''Dobili bi priliku ugovoriti nove gradnje''
''A korist svega toga je naravno nastavak proizvodnje jer nakon te gradnje koja će se završiti, poduzeće koje završava, odnosno Uljanik brodogradnja 1856., bi dobilo priliku ugovoriti i nove gradnje na tržišnoj osnovi naravno'', dodao je član vjerovničkog vijeća Uljanika Samir Hadžić.
Moguće je, tvrde Uljanikovci, jer plamen u naizgled napuštenom škveru i dalje tinja. Veliki je broj inženjera i projektanata i dalje u Puli, a malobrojni preostali radnici imaju pune ruke posla.
''Pa stalno se nešto radi, ima oko 80 ljudi, podmazuju se dizalice, čiste se kašuni, sprema se alat, uglavnom razno razne pripreme za nadamo se početak proizvodnje'', objasnio je Franko Belas, član Stožera za obranu brodogradnje.
Planom su zadovoljni i sindikati koji naglašavaju kako je ovo rješenje isplativo ne samo za Uljanik već i za porezne obveznike.
''To znači ako se 500 radnika zaposli u brodogradilištu makli smo 500 radnika s biroa a s druge strane oni stvaraju novu dodanu vrijednost iz koje se puni proračun Republike Hrvatske'', rekao je Boris Cerovac, predsjednik Jadranskog sindikata.
Za ostvarenje plana potrebno je 50 milijuna eura koje bi trebalo osigurati državnim jamstvom, kreditom HBOR-a i avansom od strane samog naručitelja. Stečajna upraviteljica Marija Ružić plan bi vjerovnicima trebala predstaviti 18. prosinca, a tada bi se trebalo znati i imaju li radnici Uljanika novu priliku za bolju budućnost.
