Demografija je pojam koji se u proteklih nekoliko godina provlačio u javnosti uglavnom u negativnom kontekstu. Brojni su medijski napisi o masovnom odlasku mladih iz Hrvatske, službena statistika u proteklih 10 godina govori o brojci većoj od 200.000 iseljenih, no osim gotovo svakodevnog isticanja problematika i donošenja demografskih mjera koje dosad uglavnom nisu bile od pomoći, nije bilo drugih načina na koji bi se ova tematika mogla predstaviti i navesti na drugačije razmišljanje i načine rješavanja problema.
Stoga se Dubravko Merlić odlučio vratiti na male ekrane kao autor projekta, koscenarist, producent i voditelj sedmodijelnog dokumentarnog serijala "Opstanak", koji se prikazuje na HRT-u. Merlić je u taj zahtjevan projekt krenuo zajedno sa koscenaristima, novinarom Željkom Matićem i demografom Stjepanom Štercom.
"Mene je ta tema okupirala već dulje vrijeme, a posebno me zaintrigirala nakon što sam shvatio koliko je dramatičan stampedo koji je nastao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tema mi je bila zanimljiva i poticajna, ali sam znao da moramo naći pravi način da tu temu koja je osjetljiva i višedimenzionalna pretvorimo u neki format primjeren televizijskom mediju. Jer tu je puno statističkih podataka, a televizija ne trpi brojke", rekao je Merlić u intervjuu za tportal.
Nije mogao izbjeći brojke
Želio je, zajedno s ostalim suradnicima, približiti sudbine oni ljudi koji su napustili zemlju nedavno ili koji su svojim rođenjem dio dijaspore. Tako će u šestoj epizodi, koja će biti emitirana u ponedjeljak 6. siječnja, jedan od aktera biti najtrofejniji trener američkog nogometa Bill Belichick, koji je podrijetlom iz Draganića pored Karlovca, a nikad u životu nije imao priliku dati izjavu za hrvatske medije. Umjesto prikazivanja tragičnih brojki, Merlić je odlučio je stvoriti dokumentarni serijal koji tematski obrađuje demografski slom Hrvatske. No, bez brojki ipak nije mogao.
"Ti valovi iseljavanja u Hrvatskoj intenzivni su skoro već stoljeće i pol, a počeli su krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kad je jako puno ljudi odlazilo u Australiju, Kanadu i Amerike. To je dijaspora koja se danas pojavljuje kroz treće, četvrto koljeno. Njemačka je bila in šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ona je i dalje najpopularnija i u nju još uvijek odlazi najviše ljudi. Imamo informaciju da je od 2014. do 2018. godine otišlo oko 140 tisuća ljudi, pa sada u Njemačkoj ima oko 400 tisuća Hrvata. Tako je i došlo do toga da je peti grad po broju Hrvata München, a nije, recimo, Zadar. Druga zemlja koja je ulaskom u EU intenzivno privukla Hrvate je Irska, što nitko nije očekivao, pa ni Irci. Ondje je prema našim informacijama od 2013. do 2019. otišlo oko 25 tisuća ljudi, ali najmlađih, najsposobnijih. Nas su ti odlasci od 2013. osiromašili ne samo u pogledu radne snage, erozije mirovinskog i zdravstvenog sustava, nego i u smislu pokretljivosti političkog sustava. Poznato je, naime, to da su mladi skloniji političkim promjenama i dinamizmu, a starija populacija je za status quo. Inače, UN je Hrvatsku službeno proglasio jednom od pet najstarijih populacija na svijetu", pojasnio je Merlić čitavu povijest erozije hrvatske demografije.
Analizirao uzroke i ponudio rješenja
U sedam epizoda s, kako objašnjava 10 do 12 geografski i tematski povezanih mikrocjelina, osim sudbina Hrvata u inozemstvu dotakao se i stvari kojima se Vlada i stručnjaci bave već godinama. Počeo je od uzroka iseljavanja, a oni su u kontekstu demografije često spominjani, ali, čini se, nikad u potpunosti razmotreni.
"Prvi razlog je uvijek ekonomski, no taj ekonomski je kod nas povezan s drugim najvažnijim razlogom, a to su nepravde u društvu. Naši sugovornici spominju korupciju, nemogućnost da napreduješ i ostvariš se sukladno svojim sposobnostima. To je ono kad ljudi kažu da u Hrvatskoj 'nije bitno što znaš, nego koga znaš' i time neki način šalju jasnu poruku političkim elitama jer nisu uspjele napraviti transparentan sustav koji omogućuje svim pojedincima da imaju ravnopravne šanse za napredak. Drugi zaključak do kojeg smo došli je da Hrvatska nije ni regionalno ravnopravna jer sve što je vezano uz turizam - priobalje, obala, zaleđe - funkcionira. Zagreb, kao centar, također odlično funkcionira. No, s druge strane, ostatak Hrvatske, skoro dvije trećine hrvatskog prostora je u iznimno teškoj, pa i tragičnoj situaciji. To se posebno odnosi na Slavoniju i Baranju - gotovo je nevjerojatno da tako izuzetno potentan kraj nema koncept za to kako da se razvije. Ako tu ne napravimo nešto, disbalans između te 'dvije Hrvatske' bit će sve veći", smatra Merlić.
Uz naglašavanje problema i razloga iseljavanja, Merlić se potrudio ponuditi i konkretna rješenja. Zajedno s Matićem i Štercom je napravio analizu poteza za koje smatra da bi bilo nužno napraviti. Nije htio ići u detalje, jer će gledatelji sve moći vidjeti u posljednjoj epizodi koja je na rasporedu 13. siječnja.
"Važno je napraviti ekonomski transparentan i neovisan sustav i kao nekakve primjere zemalja koje su to napravile uzeli smo Irsku, a koja je po nekim elementima osamdesetih godina bila daleko ugroženija od Hrvatske unutar Jugoslavije. Uzeli smo i Sloveniju, koja je imala postsocijalističku tranziciju i koja je napravila stabilan ekonomski sustav. Ta emisija nudi neke zdravorazumske ideje za to kako da se nešto pomakne, samo je pitanje tko će i kada to napraviti", naglasio je Merlić.
Čini se kako je njego koncept približavanja, ali i razotkrivanja demografije uspio, jer je, kaže, dobio "brojne i dirljive" pohvale gledatelja, ali i kolega, zbog čega mu je, ističe, osobito stalo zbog toga što je u segmentu produkcije napravio iskorak, ali i zato što su ideja i vizija serijala "Opstanak" došle u pravi trenutak, kad su, smatra, gledatelji bili spremni i zainteresirani gledati tako osmišljen projekt.
