Plenković je najavio ojačavanje 'političkog mainstreama' i govorio o toleranciji i uključivosti. Danas uvjerava javnost kako je HDZ stranka desnog centra, poželjan partner drugim strankama. No, politički analitičar Ivan Rimac mišljenja je da HDZ još uvijek nije takva stranka, no smatra kako je Plenković vodi u tom smjeru, iako ne bez otpora. Predsjednik Vlade se, naime, morao suočiti s cijelim nizom opstrukcija i vrlo snažnom desnicom koja se opire zaokretu prema centru, objašnjava Rimac za Deutsche Welle.
On u otporu unutarstranačke desnice vidi i jedan od ključnih razloga zbog kojih je Plenković smijenio Mostove ministre i formirao koaliciju s HNS-om te smatra kako je Plenković na taj način pokušao dodatno oslabiti desno krilo HDZ-a.
Plenković nije prvi šef HDZ-a koji ima problem s tvrdolinijašima
'U cijelom tom razdoblju Plenković je zapravo pokušavao ovladati vlastitom strankom. Rezultati lokalnih izbora pokazali su da Plenkovićev uspjeh na parlamentarnim izborima nije bio slučajan, nego da upravo on donosi HDZ-u uspjeh na izborima te da stoga on mora odlučivati i tko će biti na čelnim pozicijama u stranci', kaže Rimac i podsjeća da Plenković nije prvi šef HDZ-a koji ima problem s tvrdolinijašima unutar HDZ-a.
Te struje se stranka nikad nije riješila, no neki od šefova HDZ-a uspijevali su je držati pod kontrolom.
Otpor tvrde struje stišava se dobro plaćenim kadrovskim pozicijama
'Od Tuđmana preko Sanadera do Plenkovića očito je da je taj dio stranke uvijek prisutan, samo je pitanje koliko ima prostora i kadrovskih pozicija. Svaki put kad dođe netko tko želi usmjeriti stranku prema centru, bez obzira na to što to redovito donosi HDZ-u uspjeh na izborima, pojavljuje se otpor te struje, koji se nakon izbora stišava dobro plaćenim kadrovskim pozicijama, čime se smanjuje i otpor desne struje. Plenković je od Karamarka naslijedio vrlo raznoliko desno stranačko krilo, a sukob sa Zlatkom Hasanbegovićem, kao i prikriveni sukob s Davorom Stierom, pokazao je da se Plenković želi riješiti ove grupe i da želi HDZ usmjeriti prema liberalnom centru', kaže Rimac.
Analitičar Žarko Puhovski smatra kako je današnji HDZ politički 'u odličnom stanju', s obzirom na to da je stranka pobijedila na svim izborima. No, analitičar tvrdi da je HDZ programski u lošem stanju.
'Plenković pokušava biti poput HDZ-ovog Račana'
'HDZ je, međutim, programski u lošem stanju, jer nitko zapravo ne zna što Plenković zastupa. S Karamarkom barem o tome nije bilo nikakve dvojbe, a Plenković je igrao i za ovu i za onu stranu, pokušavajući biti poput HDZ-ovog Račana, odnosno čovjeka koji odgađa probleme. Međutim, to sada već predugo traje tako da se jedan dio desne struje osamostalio ili počeo osamostaljivati, što postaje politički problem. Jer ako je desnica dobila gotovo 10 posto u Zagrebu gdje desnica inače nije naročito jaka, to bi moglo značiti da neće puno lošije proći i na razini Hrvatske, a to je – 10 posto – otprilike i sadašnja razlika između HDZ-a i SDP-a. To je problem s kojim će se Plenković uskoro morati suočiti, najkasnije najesen, kada će se održati izbori u HDZ-u, a možda i parlamentarni izbori, jer je Milorad Pupovac pod nevjerojatnim pritiskom', smatra Puhovski.
Plenković će se, smatra Puhovski, morati suočiti s tri osobe koje prezentiraju takve ideje - Zlatkom Hasanbegovićem, Milijanom Brkićem i Davorom Ivom Stierom.
'Hasanbegović personificira one koji sanjaju o vraćanju ustaškim korijenima, Brkić predstavlja organizaciju, a Stier modernu svjetonazorsku desnicu koja se ne bavi ustašama nego obiteljskim vrijednostima', kaže Puhovski.
Plenković doveo HDZ u još veću opasnost
To bi moglo značiti da je Plenković riješio problem stranačke desnice time što je HDZ doveo u još veću opasnost.
'On je taktički uspješan po cijenu potencijalnog, pa čak i vjerojatnog, strateškog neuspjeha', kaže Puhovski.
Iako tvrdi da se bavi zaokretom prema centru, Plenković istodobno provodi i neke politike koje nisu nužno u skladu s političkim mainstreamom i koja je u nekim aspektima i kruća od politike koju je vodio Tomislav Karamarko. No, to mu javnost ne zamjera, već mu popularnost raste.
'On je jednostavno bitno šarmantniji od Karamarka, što je u ovom slučaju jako važno. Karamarko je mnogo toga izgubio jer je jednostavno katastrofalan komunikator, i to objektivno govoreći, bez obzira na njegove stavove', smatra Puhovski.
Rimac taj fenomen objašnjava u Plenkovićevu 'eklekticizmu' i 'pragmatizmu'.
Radikalne ideje iz redova Katoličke crkve
'Plenković je još u svibnju mogao raspisati izbore koje bi najvjerojatnije dobio, ali time ne bi riješio problem koji ga najviše muči, a to je kadrovsko upravljanje strankom', smatra Rimac.
Analitičar upozorava da radikalne ideje ne dolaze samo iz redova HDZ-a, već i iz drugih radikalnih stranaka i udruga koje su pod idejnim, a vjerojatno i materijalnim sponzorstvom Katoličke crkve.
'Plenković nema snage za obračun s radikalnim idejama koje dolaze iz redova Katoličke crkve. Bilo da se radi o rehabilitaciji ustaštva, negiranju antifašizma ili pravima seksualnih manjina, takve ideje dolaze od crkvene elite, a HDZ ih prihvaća jer mu to osigurava mir s crkvenim vrhom. Zbog toga je Plenković eklektičan, odnosno pragmatičan, jer ne želi ulaziti u sukobe koji bi mogli oslabiti njegovu lidersku poziciju u HDZ-u, koji još nije u potpunosti pod njegovom kontrolom', zaključio je Rimac.
