Prođe li u Saboru prijedlog zakona, država će raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u svome vlasništvu - riječ je o 808 tisuća hektara - ponovno vratiti općinama i gradovima, a nakon neuspjelog četverogodišnjeg eksperimenta kada je taj posao bio dodijeljen Agenciji za poljoprivredno zemljište (APZ) koja ga sama nije stizala odraditi, piše Glas Slavonije.
Događalo se da stočar iz Slavonije dobije zemlju u Lici
U protekle četiri godine, otkako joj je dodijeljen taj posao, APZ se pokazala neučinkovitom davši u zakup tek manji dio površina usprkos velikom interesu poljoprivrednika. Konkretno, od 2014. do 2016. godine, poljoprivrednici su u zakup tražili 103.000 hektara, a APZ je uspio zaključiti ugovore za samo 10.000 hektara. Niti desetinu od traženoga! U APZ ntvrde da nisu imali dovoljno zaposlenika da bi pokrili svu RH pa se na natječaje čekalo više od dvije godine.
Glas Slavonije piše kako je prema izvješću Državne revizije APZ uglavnom raspolagala državnim zemljištem kroz ugovore o privremenom korištenju - na rok do pet godina, što je trebala biti mjera u iznimnim situacijama, a ne pravilo. Osim toga, APZ je raspisao natječaje za zakup samo 17.480 hektara, od čega je samo dio završen sklapanjem ugovora o zakupu.
"Dogodilo se da se u mali broj ljudi koncentrirala moć odlučivanja gdje su se dogodile vrlo problematične stvari. Naime, zemlju su davali na temelju izjave dva svjedoka, upisom u ARKOD, stočarima na osnovu zahtjeva, pa se događalo da stočar iz Koritne dobije zemlju u Lici. Pokazalo se da u APZ-u nisu upoznati sa svom problematikom", kazao je za Glas Slavonije Grga Lončarević, načelnik općine Semeljci.
Zakup na rok od 25 godina, prednost imaju stočari
U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako se upravo zbog takvih slučajeva raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem vraća na lokalnu razinu koja bi učinkovitije trebala raspisivati natječaje za zakup.
"Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem putem javnog natječaja provodi jedinica lokalne samouprave (JLS) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost APZ-a (zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i prodaja). Predviđen je zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. U zakup se može dati i privatno obraslo neobrađeno zemljište na pet godina, ako su vlasnici nedostupni/nepoznatog boravišta, a ne održava se i kao takvo nije pogodno za obrad", poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Poznati su i kriteriji, pa će u kontinentalnim županijama na prodaju biti parcele do 10 hektara, a u priobalju i na otocima do jednog hektara. Uveden je i limit prema kojemu svako gospodarstvo u kontinentalnom dijelu može kupiti do 50 hektara, a u priobalju i na otocima pet hektara , a ne smiju se otuđiti 10 godina. U prodaju ne ide poljoprivredno zemljište koje graniči s građevnim zonama. Prvi u prioritetu kod zakupa su stočari i to oni koji s obzirom na broj stoke nemaju dovoljno hektara.
Zakon kod zakupa prednost daje OPG-ima, obrtima, malim i mikropravnim osobama ekonomske veličine 8000-100.000 eura, a u drugi plan stavlja samoopskrbna gospodarstva i velike tvrtke. Uvodi se i domicilnost - ne može zemlju u Slavoniji dobiti poljoprivrednik s juga i obrnuto.
