Vijest da je igra SCUM zagrebačkog studija za videoigre Gamepires već danima najprodavanija u svijetu na online platformi STEAM - u samo pet dana prodana je u 650 tisuća kopija ostvarivši zaradu od skoro 11 milijuna eura - ne govori samo o uspjehu spomenutog studija već i domaće gaming industrije općenito o kojoj šira javnost vjerojatno ne zna mnogo. Dok se država bakće s gotovo nerješivim problemima u brodogradnji, ispod radara prolaze propulzivne grane postindustrijskog doba.
21.11.2017., Zagreb - Na Zagrebackom Velesajmu otvoren Reboot InfoGamer 2017 – Ovogodisnje sesto po redu izdanje jednog od najvecih gaming sajmova i festivala u Europi. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Od dvadesetak zaposlenih 2009. do više od 600 danas
Jedna do njih je i gaming industrija, odnosno industrija videoigara (PC igre, mobilne igre, igre na konzolama i browser/social network igre) koja je u nas, s obzirom na okolnosti, zapravo izvanredna. Uz već spomenuti Gamepires tu su još i pionirski Croteam osnovan još davne 1993. godine, Cateia Games, Nanobit te niz manjih studija u usponu koji se bave ili izradom samih videoigara ili razvojem tehnologije. Sveukupno, dvadesetak studija.
Globalni podaci uistinu su impresivni: gaming industrija jedna je od najbrže rastućih; u svijetu je oko 200 milijuna gamera, a vrijednost same industrije premašila je 100 milijardi dolara. Usporedbe radi, globalna filmska industrija ukupno vrijedi nešto više od 38 milijardi dolara. U domaćoj gaming industrija danas radi oko 600 ljudi, no osvjedočena kvaliteta i potražnja - proizvodi se za svjetsko tržište - vode do procjena o novih tristotinjak zaposlenih u iduće dvije-tri godine te godišnjem rastu same industrije od 20 posto.
Opet, usporedbe radi, 2009. godine u proizvodnji videoigara u Hrvatskoj je bilo zaposleno tek dvadesetak ljudi. Ono zasigurno najvažnije u priči o domaćoj pa i regionalnoj gaming industriji jest da je usmjerena na globano tržište koje se neprestano širi. Za razliku od nekih drugih područja, ovdje se lokalna kvaliteta globalno prepozna vrlo brzo.
31.01.2018., Zagreb - Konferencija Bug Future Show 2018 odrzava se u Kinu Europa. Panel rasprava, Developeri - supervaluta tech industrije. Alan Sumina. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
'I ovdje se mogu stvarati globalno konkurentni proizvodi'
"Objektivno gledajući, mi smo još uvijek vrlo maleni na globalnoj sceni, međutim bitniji je taj rast iz godine u godinu. Ja bih rekao da je gaming možda i jedina niša unutar IT-a koja je uspjela prodavati kompletni produkt, a ne samo pružati uslugu outsorcinga za strane kompanije. Iako mi imamo izuzetno kvalitetne i konkurentne kompanije na području outsorcinga, u Hrvatskom IT-u inače ima jako malo tvrtki koje su uspjele opstati prodajući i razvijajući svoj vlastiti IP (intelectual property).
U regiji postoje također primjeri vrlo uspješnih tvrtki poput Nordeusa iz Srbije i Outfita 7 iz Slovenije. Rekao bih da uspjesi tih kompanija pokazuju da se iz ove regije isto može stvarati globalno konkurentne proizvode", kaže za Net.hr Alan Sumina, jedan od suosnivača Nanobita, tvrtke za razvoj mobilnih računalnih igrica sa sjedištem u Zagrebu.
Fantastična perspektiva
Razgovarajući sa Suminom o perspektivama gaming industrije u Hrvatskoj biva jasno da potencijala ima, kao i prostora za stvaranje još nekoliko tvrtki veličine Croteama i Nanobita. A kad je riječ o veličini, kaže, ne misli na sustave poput sada često spominjanih brodogradilišta.
"Ne treba to uspoređivati sa brodogradnjom jer teško će ikada u gamingu u jednoj tvrtki u Hrvatskoj raditi nekoliko tisuća ljudi. Za to niti nema potrebe. Dovoljno je, recimo, pogledati Finsku.
Imaju dvjestotinjak tvrtki iz područja gaminga koje sve zajedno imaju svega tri tisuće zaposlenika, ali zato ostvaruju godišnje prihode od 2,5 milijarde eura. Trebamo težiti tom modelu, ali teško ga je kopirati jer se radi o kompletno drugačijoj filozofiji, od pristupa obrazovanju pa nadalje. Mi tek sada pričamo o važnosti STEM-a i uvođenju obavezne informatike u škole", ističe Sumina.
NANOBIT OČEKUJE PRIHODE VEĆE OD 20 MILIJUNA DOLARA
"Nanobit je osnovan prije skoro deset godina i glavna je nit vodilja osnivanja tvrtke bila da budemo samostalni u onome što radimo i da radimo posao sa zadovoljstvom. Rekao bih da je Nanobit i danas zadržao te osnovne postavke – i dalje smo samostalni i samostalno kontroliramo cijeli proces od dizajna i kreiranja početne ideje pa sve do izdavanja igre. Također nas još uvijek veseli posao koji radimo, iako su izazovi sa kojima se suočavamo bitno drugačijih od onih na počecima. Krenuli smo samo kao dvoje ljude – Zoran Vučinić i ja, dok Nanobit danas ima 110 zaposlenika i ove godine očekujemo konsolidirane prihode veće od 20 milijuna dolara. Danas su naši najveći hitovi My Story – igra je upravo neki dan ušla u Top 100 igara po zaradi na američkom tržištu (Top 100 grossing) - te Hollywood Story i My City. Od igre My City očekujemo velike rezultate iduće godine i ona je trenutačno u, kako mi to zovemo, globalnom 'soft launchu'", kaže Alan Sumina iz Nanobita.
Problem je dvostruko oporezivanje sa SAD-om
Na naše pitanje jesu li država i njene institucije, od Vlade naniže, uopće svjesni ekonomskog potencijala gaming industrije i prepoznaju li ga ili su to za njih još uvijek "tamo neke igrice", Sumina odgovara niječno, ali kaže da stvari pomalo idu nabolje.
"Konkretno, igre su prepoznate kao audiovizualna djela i moguće je dobiti određene poticaje za razvoj igre. Također postoje i EU fondovi iz kojih je moguće dobiti određena sredstava za razvoj nove igre. Ali, u konačnici, ne mislim da je to presudno, barem ne na razini problema koje su trenutno aktualni, a to je jednostavnost otvaranja i zatvaranja tvrtke i općenito business friendly okruženje u Hrvatskoj koje nažalost još uvijek nije prisutno. Također, mi i dalje imamo praktične probleme - jedina smo članica EU koja nema potpisan sporazum od izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD. Nama to operativno komplicira i poskupljuje poslovanje tako da neke poslove moramo raditi kroz mađarsku tvrtku", napominje Sumina.
Problem je, dodaje, i što Google Play nije dostupan u Hrvatskoj pa Google ne šalje novac na hrvatske račune za prodaju ostvarenu na svojoj platformi pa je i to jedan od dodatnih izazova zbog kojih Nanobit ima tvrtku u Mađarskoj. "Sve to nam u konačnici poskupljuje poslovanje. Mi to možemo podnijeti, ali za manje studije to je sigurno puno veći problem", naglašava Sumina.
Davor Puklavec/PIXSELL
'Bizarno je da se porezima uspješnih financiraju vječiti gubitaši'
Domaći studiji za proizvodnju videoigara nemaju toliki problem u pronalaženju programera već onih ljudi s relevantnim iskustvom u gaming industriji koje bi mogli prenijeti na druge - game dizajnera, producenata, data scientista, specijalista u marketingu mobilnih igara i drugih. Sumina napominje kako baš iz tog razloga Nanobit planira otvoriti još jedan ured u inozemstvu.
"Naprosto teško je ljude nagovoriti da dođu živjeti i raditi u Hrvatsku. Slični izazove imaju sve zemlje odnosno gradovi, koji nisu tehnološki hubovi, a Zagreb to, nažalost, nije", kaže. Na koncu, Sumina smatra da Hrvatska može imati koristi od gaming industrije, ali rezultate ne treba očekivati preko noći.
"Treba na svim poljima raditi reforme i gledati što rade uspješne zemlje pa će se samim time i ova industrija prirodno razvijati. Ne mislim da treba posebno poticati jednu industriju, pa tako niti našu, no u najmanju ruku je bizarno da se iz poreza koje plaćaju visoko obrazovani stručnjaci sa nadprosječnim plaćama, financiraju vječiti gubitaši koji niti nakon 30 godina nisu uspjeli postati tržišno konkurentni. S takvim pristupom sigurno srljamo u propast", zaključuje suosnovač Nanobita.
22.11.2017., Zagreb - Zagrebacki velesajam Infogamer by Rebqot. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
