Prvo su ga šest mjeseci do savršenstva "peglali", a potom ga i usvojili, da bi ga godinu i 18 dana kasnije - izmijenili. Riječ je o svim Vladinim potezima oko Zakona o obnovi, koja i dalje stoji u mjestu zbog prekompliciranih procesa.
"Želja je imati proces u kojem u segmentu početka projektiranja i nabave roba i usluga neće biti potrebno generirati niti provjeravati ni jedan status, ni jedan dodatni dokument osim onog što su građani predavali ispunjavajući jednostavni formular zahtjeva", objasnio je za RTL Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Primjer iz prakse
Izmjenama Zakona, građani su oslobođeni plaćanja 20 posto troškova konstrukcijske obnove. Uz to, ukinuta je zabrana prodaje obnovljenih nekretnina, a uvode se i puno viši iznosi javne nabave te predfinanciranje samoobnove.
Oni, čiji su objekti srušili, imaju pravo na zamjensku nekretninu koju će kupiti država. Gradit će se i zamjenske zgrade, a nelegalizirani objekti će se također moći obnoviti, ali i potom legalizirati. Primjer kako bi to trebalo izgledati u praksi, Vlada vidi na Baniji, gdje je obnovljeno više od 500 kuća, doduše, uglavnom onih sa zelenom naljepnicom.
"Oštećenje objekta, i dimnjaci, i zabatni zidovi, i krovovi, u određenim je segmentima došlo do oštećenja konstrukcijskih dijelova objekta. Prema tome, nije potpuno točno vezivati se samo uz tu oznaku, odnosno boju", rekao je Tomo Medved, načelnik Stožera civilne zaštite.
Beskamatna posudba
No, obnova u Zagrebu još je u crvenom, što je zasmetalo i predsjedniku države. "Fakturiralo se i pokušalo fakturirati i dati sve u posljednjih godinu dana i na kraju znate kako je završilo. Pobijedila je druga opcija koja sada jedva preživljava. To treba reći otvoreno, jedva preživljava. Financijski, u Zagrebu mislim da je bitno da i premijer tome posveti pažnju", poručio je Milanović.
Pažnju je posvetio ministar financija Zdravko Marić, pa će država lokalnim samoupravama beskamatno posuditi 400 milijuna kuna za sanaciju šteta od potresa. Sisačko-moslavačka županija i njeni gradovi i općine dobit će 150 milijuna kuna. Grad Zagreb će također dobiti 150 milijuna, Zagrebačka županija 20, a Krapinsko-zagorska županija 10 milijuna kuna.
"Onaj dio koji će se moći refundirati iz fonda solidarnosti će se refundirati, a onaj dio koji neće, ići će otplata koja ima poček do 2024. godine i nakon toga kvartalno iduće tri godine", pojasnio je Marić.
Radovi definirani novim zakonom počet će potkraj listopada.
