Put do pripravništva popločen je trnjem, što najbolje znaju mladi pripravnici s područja zdravstva. Kako bi mogli steći licenciju, pa startati s poslom za koji su se školovali, oni moraju prvo odraditi obavezni pripravnički staž u trajanju od godine dana. U međuvremenu, ne smiju biti zaposleni te moraju biti prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Dakle, prvostupnici fizioterapije, radne terapije, radiološke tehnologije, sanitarnog inženjeringa, medicinsko laboratorijske dijagnostike kao i osobe čija su srednjoškolska zanimanja zdravstvenog usmjerenja, pripravništvo ne dobivaju lako. Istovremeno, obrazovne ustanove u kojima su se ovi mladi školovali svoje upisne kvote ne smanjuju nego ih godinama drže na istoj razini ili ih čak povećavaju.
Primjerice, ove godine je na zagrebačkom Zdravstvenom veleučilištu povećana kvota za upis studija Radiološke tehnologije i to za izvanredne studente. Na studiju fFzioterapije na istom učilištu kvota ostaje ista što znači da 90 ljudi upisuje studij.
Godišnje duplo više prvostupnika nego što ih se može primiti
Kako su nam pripravnici ispričali, tisuće njih čeka svoj red na pripravništvo, čak i oni koji su svoje obrazovanje završili prije dvije godine. Dok je njima pripravništvo obavezno, studentima koji su završili medicinu ili prvostupnicima sestrinstva, obavezno pripravništvo je ukinuto što smatraju nepravednim.
"Ranijih godina uz mjeru aktivne politike zapošljavanja - pripravništvo. postojala je i mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) koja je ukinuta u 2020. godini. Moramo napomenuti da su kvote za pripravništvo i inače bile jako male u odnosu na broj učenika i studenata koji završe neki od zdravstvenih smjerova. Tijekom ove godine mjera je bila obustavljena na nekoliko mjeseci zbog Covida-19, ali je vraćena. Zanima nas zašto je doktorima medicine i prvostupnicima sestrinstva pripravništvo ukinuto, ali ne i ostalim zanimanjima u zdravstvu? Zašto su oni sposobni odmah se zaposliti nakon obrazovanja, a mi smo prisiljeni godinama čekati na famozni pripravnički staž? Prije nekoliko tjedana donesene su kvote za zdravstveni sektor i one iznose 170 pripravničkih mjesta na razini cijele države i ukupno za sva zanimanja. Svake godine samo Zdravstveno veleučilište u Zagrebu upiše 260 izvanrednih studenata fizioterapije.
Na spomenutom veleučilištu također postoji i redovni studij te izvanredni dislocirani studij u Pregradi. Dakle, samo jedno Zdravstveno veleučilište svake godine izbaci dvostruko više prvostupnika fizioterapije nego što je ovogodišnja kvota za pripravnički staž svih zdravstvenih zanimanja. Navedena kvota ne bi bila dovoljna ni za jednu generaciju fizioterapeuta ZVU, a propisana je za sve fizioterapeute, laborante, radne terapeute, medicinske sestre, sanitarce i druge zajedno. Da ne govorimo koliko još studija fizioterapije postoji: Libertas Zagreb, Varaždin, Orahovica, Rijeka, Vukovar, Split, Ivanić Grad te koliko srednjih škola postoji. Ovdje smo nabrojali samo fizioterapeute, a što je još s drugim zanimanjima? Dosta ljudi iz generacije koja je završila 2018. godine nije odradilo svoj staž, velika većina ih je iz generacije 2019. godina, a sada nam je završila i generacija 2020. Ne usudimo se ni razmišljati o tome koliko ljudi čeka. Očajni smo!", govore nam zabrinuti prvostupnici.
'Nalazimo se u začaranom krugu'
Kako bi javnosti bolje predočili nepovoljnu situaciju u kojoj se nalaze, nekoliko budućih pripravnika ispričalo nam je koliko dugo čekaju na odrađivanje pripravničkog staža. Valja još jednom spomenuti da ovi mladi ljudi moraju biti nezaposleni dok čekaju pripravništvo, što je neizmjerno demotivirajuće i teško. Prva je svoju priču podijelila Zagrepčanka koja je 2019. završila preddiplomski studij Fizioterapije na Zdravstvenom Veleučilištu u Zagrebu. Ona na pripravništvo čeka 10 mjeseci.
"Gotovo devet mjeseci nije bilo ni jednog natječaja za zdravstvena zanimanja, uključujući i prvostupnike fizioterapije budući da je kvota za pripravništvo zdravstvenih radnika donesena tek u rujnu 2020. godine. Mjeru pripravništva ne smatram lošom u osnovi, dakle kada ona nije obaveza već pomoć pri stjecanju prvog radnog iskustva. S druge strane, kada se radi o obvezi koju moramo obaviti kako bi stekli uvjete za polaganje stručnog ispita i dobivanje licence te odobrenja za samostalni rad, tada smatram da stvara puno više problema nego koristi. U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo da je pripravništvo ukinuto doktorima medicine te prvostupnicama sestrinstva. Stoga se postavlja pitanje zašto ne može ukinuti i nama? Mnogi od nas mjesecima i godinama čekaju nezaposleni na pripravništvo za koje, s obzirom na to kakva je situacija u svijetu i kod nas, jednostavno nema financijskih i drugih uvjeta. Stoga, uz opciju skraćenja pripravništva na nekoliko mjeseci, smatram da je ispravno tražiti ukidanje obveze pripravništva za sve zdravstvene djelatnike. Apsolutno je nedopustivo da nakon godina školovanja provedemo godine i godine čekajući i nadajući se bez ikakvih prihoda i uvjeta za normalni život", govori nam sugovornica.
'Molim državu da mi omogući rad, samo to želim'
Prvostupnica fizioterapije iz Zadra kaže nam da je ambiciozna i željna rada te napredovanja, a ali da ništa od toga ne može ostvariti jer joj je legalan rad onemogućen. Fakultet je završila prije godinu dana, no na HZZ-u je prijavljena tek pet mjeseci jer nije bila u Hrvatskoj. Ono što ona predlaže, baš kao i većina mladih s kojima smo razgovarali, jest ukidanje obaveznog pripravništva.
"Ako pripravništvo mora ostati obveza, onda ga treba osigurati svima koji završe studij, znači moraju se uskladiti kvote za upisivanje studenata te kvote za pripravnike, što je po meni nemoguće ostvariti. Molim nadležne da mi daju priliku za rad, zaradu i plaćanje poreza i da doprinosim svojoj državi. Još je jako malo volje i želje za životom u Hrvatskoj ostalo u meni. Sad imate priliku da barem jednom dijelu svoje visoko obrazovane mladeži pomognete i zadržite ih unutar granica", poručila je djevojka nadležnima.
'Kakva nam se poruka šalje? Da budućnost potražimo izvan Hrvatske!'
Naša sugovornica iz Bjelovara ima završenu srednju školu za medicinsku sestru i preddiplomski studij fizioterapije. Kako nam je ispričala, zbog nemogućnosti zaposlenja s višom stručnom spremom, odlučila je odraditi pripravnički staž kao medicinska sestra. Na to ju je potaknula i činjenica da medicinskih sestara i tehničara fali u velikom broju, a ova djevojka jako voli taj posao. No, i tu su se javili problemi...
"Kako bi uopće ispunjavala uvjete za pripravništvo, moram biti šest mjeseci prijavljena u evidenciji nezaposlenih zbog toga što idem s više stručne spreme na nižu, tako stoji u pravilniku. Drugi problem je što medicinske sestre po novom programu ne moraju obavljati pripravnički staž, no ja sam zadnja generacija koja je išla u školu za medicinske sestre/tehničare četiri godine, tako da ga ja moram odraditi. Natječaji se užasno slabo raspisuju, a svake godine ima nas koji želimo odraditi pripravništvo kao medicinske sestre/tehničari. Ja, evo, čekam malo više od godinu dana kako bih radila kao medicinska sestra u doba dok sestara i tehničara masovno fali. Bolnice često ni ne popune broj radnih mjesta koje su tražile na natječaju, no ja se ne mogu javiti jer ne ispunjavam uvjete natječaja, tj. nemam odobrenje za samostalan rad. Budući da se medicinskim sestrama kao i prvostupnicima sestrinstva ukinuo pripravnički staž, ne vidim razlog zašto bi bio problem ukinuti pripravništvo i drugim zdravstvenim strukama. Stoga je moj prijedlog ukidanje pripravništva.
Idealno bi bilo da se svima nakon školovanja osigura odrađivanje pripravništva, ali znamo da se to neće dogoditi. Opcija koja isto tako ne bi bila loša jest skraćivanje pripravništva s godine dana, na par mjeseci. Po iskustvima prijašnjih pripravnika, a i mene same (odradila sam SOR koji je ukinut kao prvostupnik fizioterapije) već u prvih mjesec dana se svi nauče poslu i osposobe za rad, stoga godinu dana stažiranja stvarno nije potrebno. Jedino što je nama, budućim pripravnicima stvarno potrebno, je licencija. Bez nje ne možemo ući na tržište rada i konkurirati na natječajima za zaposlenje, a uz broj sati odrađene prakse tijekom srednje škole i fakulteta itekako smo sposobni za rad. Vrijeme je da se ozbiljno shvati važnost zdravstvenih radnika u Hrvatskoj jer poruka koju nam trenutno šalje sustav, govori nam da potražimo uvjete za život van države, jer u našoj državi čekanjem pripravništva po godinu dana i više, ne možemo preživjeti bez ikakvih primanja", govori nam djevojka.
I drugi mladi koji su se našli u istoj situaciji, bez obzira na to jesu li prvostupnici ili imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje u zdravstvu, ispričali su nam istu priču. Na pripravništvo čekaju predugo bez ikakvih primanja te smatraju da bi se ta obaveza trebala ukinuti.
HZZ: 'Natječaji za pripravnike nisu u okviru našeg djelokruga, to je na poslodavcima'
Iz HZZ-a nam odgovaraju da oni u okviru provedbe mjere aktivne politike zapošljavanja potiču zapošljavanje pripravnika preko mjere "Potpora za pripravništvo". Objašnjavaju da ta mjera predstavlja mogućnost sufinanciranja zapošljavanja pripravnika te da su uvjeti za korištenje mjere javno dostupni na poveznici Mjere.hr. Kada je riječ o natječajima za pripravništvo, poručuju da na to ne mogu utjecati. Valja napomenuti da nismo dobili odgovor na pitanje po kojim principima HZZ radi preporuke (Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja) i to u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Novi studiji niču u vrlo malim gradovima dok istovremeno mladi iz cijele Hrvatske dugo čekaju pripravništvo.
Tako primjerice podaci HZZ-a iz 2017. godine kažu da je potražnja za fizioterapeutima u Osječko-baranjskoj županiji gotovo nepostojeća, odnosno vrlo slaba. Zato se ovaj studij s Medicinskog fakulteta u Osijeku na neki način preselio u jedan drugi slavonski grad - Orahovicu. HZZ iste godine govori da je potražnja za fizioterapeutima u susjednim županijama, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj i dalje velika pa se zato studij Fizioterapije može upisati u Pakracu (studij koji je prije tri godine upisivao 60 studenata) i Orahovici. Na to pitanje nismo dobili odgovor kao ni na to može li čekanje pripravništva potaknuti "rad na crno".
24.02.2014., Zagreb - Zvonimirova 15, Zagreb - Ispred Hrvatskog zavoda za zaposljavanje svakodnevo velika guzva, gradjani provjeravaju liste ne bi li nasli posao. U Hrvatskoj broj nezaposlenih svakodnevno je u porastu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
"U okviru javnog sektora, Zavod financira mjeru pripravništva za javne ustanove koje se nalaze u Planu prijema za zapošljavanje pripravnika u reguliranim djelatnostima iz sektora obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i kulture, donesenog od strane nadležnih ministarstava. Prema definiranom Planu prijema pripravnika na pripravnički staž u zdravstvenim djelatnostima za razdoblje od 2018. godine od kada je mjera u provedbi, planirani broj pripravnika iznosio je 2.200 osoba. Od početka provedbe mjere – u studenom 2018. g. i u 2019. g. ukupno je uključeno 1.716 osoba, pri čemu je isplaćeno 114,9 mil. kuna. Prema prikupljenim potrebama Ministarstva zdravstva te raspoloživim sredstvima Zavoda za 2020. godinu planirana je kvota od 170 osoba. Provedba mjere za 2020. godinu krenula je početkom rujna.
Napominjemo kako samo zapošljavanje pripravnika ili raspisivanje natječaja za pripravnike nije u okviru djelokruga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, sam poslodavac (bilo u javnom ili realnom sektoru) mora predvidjeti zapošljavanje pripravnika u okviru svojeg unutarnjeg ustrojstva i sistematizacije, a za takvo zapošljavanje može pod određenim uvjetima koristiti navedenu Potporu. Također, naglašavamo kako je institut pripravništva propisan Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, čl. 55-59) te poslodavac može osobu zaposliti kao pripravnika, neovisno o mjerama aktivne politike zapošljavanja koje predstavljaju mogućnost sufinanciranja", odgovorili su nam iz HZZ-a.
Što po pitanju pripravništva poduzima Hrvatska komora fizioterapeuta?
Očajni mladi koji su nam se javili govore nam da su svoje apele, poziv u pomoć te mailove slali Hrvatskoj komori fizioterapeuta. "Odgovor od njih nikada nismo dobili, a kada dobijemo licenciju morat ćemo im plaćati 50 kuna mjesečno", kažu nam. Poslali smo upit i na njihovu adresu te dobili vrlo šturi odgovor predsjednice Komore Mirjane Grubišić.
"Mi se zalažemo da se ukine pripravništvo jer je nepotrebno i ne postoj u ni jednoj zemlji EU i svijeta. Europska komisija već dugi niz godina pritišće našu zemlju da se pripravništvo ukine, ali administracija Ministarstva zdravstva iz ne znam kojih razloga to blokira. Umjesto pripravništva treba se uvesti model rada pod nadzorm u prvoj godini rada", kaže nam Grubišić.
No, na pitanje što je Komora konkretno poduzela u vezi ovog problema te jesu li apele upućivali Ministarstvu, nema odgovora Komore. Također, nismo saznali ni, u slučaju da su nešto i poduzeli, koji su bili rezultati i odgovor nadležnih. Isto tako, upit u vezi pripravništva poslali smo i u Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika, ali odgovor nije stigao. Odgovor na ovu temu, do zaključenja članka, nismo dobili niti od Ministarstva zdravstva kojima smo poslali mail te ih pokušali telefonski dobiti nekoliko puta. Ako odgovor dođe, svakako ćemo ga objaviti.
Za kraj, pripravnici ističu da su proveli anketu vezanu uz ukidanje obaveznog pripravništva. Do slanja maila u redakciju Net.hr-a prikupili 391 glas članova za ukidanje pripravništva preko svoje Facebook grupe s pripravnicima. Tek 21 član grupe nije bio za ukidanje, a 13 članova samo je napisalo opciju koja bi njima najbolje odgovarala.
Dok se u javnosti često može čuti kako zdravstvenih radnika u Hrvatskoj nedostaje, oni koji bi htjeli raditi "čame" kod kuće i broje dane do pripravništva. Nažalost, ovi mladi osjećaju sabotažu države na svojoj koži, a ako se tako nastavi, mnogi od njih će svoju poslovnu i privatnu sreću potražiti van granica Lijepe naše.
