Među njima je i Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koji je, kako piše Jutarnji list, u najnovijoj studiji "Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava" izračunom došao do vrlo zabrinjavajućih podataka o demografskoj budućnosti Hravtske.
Broj stanovnika pao ispd psihološke granice
U Hrvatskoj danas živi manje od četiri milijuna ljudi - gotovo 300.000 manje nego prilikom posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine. Od te 2011. pa do 2014. godine iz Hrvatske se iselilo oko 165.000 stanovnika, a iseljavanje se jednakim intenzitetom nastavilo i 2015. kada je, prema procjeni, Hrvatsku napustilo oko 65.000 ljudi.
Usto je prirodnim putem - većim brojem umrlih od broja rođenih - Hravstka od 2011. izubila još još najmanje 65.000 osoba. Tako je broj stanovnika, piše Jutarnji pozivajući se na Štercovu studiju, pao ispod psihološke granice od četiri milijuna. Nastave li se negativni trendovi, do 2031. godine broj stanovnika past će na 2,9 milijuna.
Šterc u svojoj studiji zaključuje kako je Hrvatska u demografskom smislu "prekrivena crnilom i samo još u manjim dijelovima poput oaza u pustinji ili izoliranih enklava pokazuje još kakvu-takvu vitalnost". Njega dodatno brine što mnoge odgovorne to ne brine, pa konstatira kako "idealističko vjerovanje u vrijednosti identiteta kao da u hrvatskoj suvremenosti ne postoji".
demograf Stjepan Šterc
"Treba li zvoniti na uzbunu? Do neba!"
Po njemu, pretprošla 2015. godina bila je godina u kojoj se morala osvijestiti dramatičnost demografskih promjena. Te je godine, ističe Šterc, broj rođene djece pao na samo 37.500, dok je umrlih bilo gotovo 17.000 više. Nastave li se trendovi, broj novorođene djece u narednih će pet godina pasti na 30.000 godišnje, a za 10 godina na ispod 20.000 djece. Istovremeno će se broj umrlih približiti 60.000 te će Hrvatska godišnje - samo prirodnim putem, bez iseljavanja - gubiti oko 40.000 osoba.
"Treba li zvoniti na uzbunu ili podići glas? Do neba", ističe dr. Šterc.
Dobra je vijest, smatra, što danas u Hrvatskoj živi nešto više od 400.000 žena u dobi od 20. do 39. godine, odnosno u dobi najčešćeg rađanja. Radi se o 20 generacija žena te, navodi dr. Šterc, kad bi svaka osma u generaciji godišnje rodila, imali bismo 55.000 rođenih na godišnjoj razini - dovoljno barem za obnovu postojećeg stanovništva. Također ističe da je Hrvatska jedina zemlja u okruženju koja je nakon svakog rata u prošlom stoljeću izašla s manjim brojem stanovnika. Hrvatski se ukupni gubici, navodi dr. Šterc, od početka 20. stoljeća do danas procjenjuju na 2,534 milijuna stanovnika.
Današnji egzodus premašuje onaj iz 1960-tih
Što se demografski najugroženijih područja tiče, Šterc navodi da su to prostori koji se više ne mogu revitalizirati domicilnom populacijom. Tradicionalne hrvatske regije, poput Hrvatskog zagorja, Žumberka, većeg dijela Podravine, istočne i zapadne Slavonije, Banovine, Korduna, Gorskog kotara, Like, unutrašnjosti Istre, otoka i Zagore, demografski nestaju i mogu obnoviti svoju populaciju samo useljavanjem.
Šterc također upozorava i na ogromno iseljavanje iz Hrvatske posljednjih godina napominjući kako aktualni egzodus po inicijalnom intenzitetu premašuje onaj iz 60-ih godina prošlog stoljeća te je puno pogubniji za Hrvatsku. Nastavi li se iseljavanje tim intenzitetom, Hrvatska će za pet godina izgubiti oko 254.000 osoba radne dobi, odnosno "izravnih nositelja razvoja, inovacija i stabilnosti u zemlji". Lani je, prema procjenama dr. Šterca, Hrvatsku napustilo oko 65.000 osoba, od toga njih 35.000 do 40.000 mladih, od kojih je pak njih 22.000 imalo završen fakultet.
