"Domaća hrana je najkvalitetnija i najsigurnija, jer prolazi rigorozne kontrole od farme do police u trgovini. I zato pozivamo potrošače da kupuju meso s hrvatskih farmi", poručilo je Ministarstvo poljoprivrede potrošačima u Hrvatskoj nakon što su u jednoj klaonici u Poljskoj otkrivene prevare s mesom oboljelih krava. Iz Ministarstva poljoprivrede još poručuju da je Veterinarska inspekcija utvrdila da meso iz spomenute klaonice u Poljskoj nije uneseno u Hrvatsku.
Isotodbno, piše Novi list, Hrvatska agencija za hranu objavila je izvješće Centra za sigurnost hrane o rezultatima samokontrola proizvođača tijekom tri godine, ali bez navođenja o kojem je trogodišnjem razdoblju riječ.
Loša higijena u proizvodnom procesu
U tom se izvješću navodi kako je u većini od 15 kategorija hrane utvrđen povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, zatim plijesni i kvasaca. To su odreda indikatori lošije higijene u proizvodnom procesu, koji utječu i na raniji početak kvarenja hrane. U manjem broju uzoraka utvrđena je, međutim, i kontaminacija bakterijama S. aureus, L.monocytogenes , E. coli, Salmonella spp., koje su potencijalno patogene. Unatoč svim kontrolama i utvrđenim postupcima koje provode inspekcijska tijela ili sami proizvođači, na tržištu se ipak može naći hrana koja sadrži potencijalno patogene mikroorganizme ili mikroorganizme kvarenja, koji mogu prouzročiti oboljenja ljudi – stoji u izvještaju Centra.
Ukupno je u tru godine analiziran 15.281 uzorak hrane, većinom polugotovih i gotovih jela, kolača, žitarica, mlinskih, pekarskih i konditorskih proizvoda te tjestenine; mesa i mesnih proizvoda; mlijeka i mliječnih proizvodi, bezalkoholna pića, piva, leda, začina i ostalog.
Sami proizvođači mesa i mesnih proizvoda dali su kontrolirati oko 1.400 uzoraka i najveći je broj neispravnih imao aerobne mezofilne bakterije – čak 27 posto uzoraka u jednoj godini. Jedne je godine enterobakterija pronađena u deset posto uzoraka, a od potencijalno patogenih bakterija u 3,5 posto uzoraka utvrđen je povećan broj S. aureus, a L.monocytogenes i Salmonelle u nešto manje uzoraka. Bakterija E. coli jedne je godine bila prisutna u 19 uzoraka.
'Kontaminirani' kolači i sladoledi
Nadalje, piše Novi list pozivajući se na spomenuto izvješće, od 30 posto od 1.600 pretraženih uzoraka kolača pronađene su enterobakterije, dok je nešto manje uzoraka bilo pozitivno na mezofilne bakterije. Od potencijalno patogenih bakterija, utvrđen je povećani broj S. aureus u oko osam posto uzoraka. Od 300 pretraženih uzoraka sladoleda, u 35 do 60 posto njih je u spomenute tri godine utvrđena prisutnost aerobnih mezofilnih bakterija, a u 25 do 45 posto uzoraka enterobakterija. U oko 2,5 posto uzoraka sladoleda utvrđena je kontaminacija bakterijom B. cereus, a u oko 4 posto uzoraka kontaminacija bakterijom S. aureus
U proizvodima od voća i povrća je tijekom trogodišnjeg razdoblja najveći broj neispravnih uzoraka utvrđen uslijed povećanog broja enterobakterija, od osam do čak 29 posto uzoraka, kao i kvasaca i plijesni. U jajima je, od potencijalno patogenih bakterija, pronađen pak povećani broj bakterije L. monocytogenes (tri posto uzoraka tijekom jedne godine). U začinima, aditivima i srodnim proizvodima najveći je broj neispravnih uzoraka imao povećan broj potencijalno patogene E. coli – čak 17 posto uzoraka u jednoj godini. Što se tiče koncentrata za juhe i uzoraka dječje hrane, svi su uzorci bili ispravni.
Od oko tisuću uzoraka mlijeka i mliječnih proizvoda najviše je povećan bio broj kvasaca, u četiri do sedam posto uzoraka, koji je indikator higijene proizvodnog procesa. Od potencijalno patogenih bakterija, pronađena je S. aureus u oko 2,5 posto uzoraka, i E. coli u oko 3,5 posto tijekom tri godine, piše Novi list.
