Prošlog ponedjeljka presudom na Zemaljskom sudu u Ingolstadtu okončan je kazneni postupak protiv bande krijumčara koji su u njemačkom teretnom prijevozu zapošljavali vozače kamiona iz istočnoeuropskih zemalja pri čemu je trećeokrivljeni bio 43-godišnji hrvatski državljanin, donosi portal Fenix.
Dvojica organizatora, 42-godišnji i 56-godišnji njemački državljani, naposljetku su zbog krijumčarenja u komercijalne svrhe kažnjeni zatvorom kaznom u trajanju od tri godine i devet mjeseci.
U slučaju trećeokrivljenog, 43-godišnjeg hrvatskog državljanina, prihvaćen je manje težak slučaj krijumčarenja jer nije bio značajnije uključen u samu organizaciju protuzakonitog sustava.
Ipak, sudjelovao je u počinjenju kaznenog djela registracijom vozača u Hrvatskoj, a rečeno je da je bio odgovoran i za komunikaciju s vozačima. Budući da je ta komunikacija ponekad uključivala i primjenu sile, uz kazneno djelo krijumčarenja optužen je i za nanošenje teških tjelesnih ozljeda i prisilu.
Na sudu je rečeno da je 43-godišnji Hrvat, u večernjim satima 28. ožujka 2020. otišao do objekta gdje su bili smješteni radnici u okrugu Pfaffenhofen an der Ilm i prisilio vozača da preda radne dokumente udarajući ga šakama po glavi i tijelu.
Prema riječima državnog odvjetnika, taj incident možda je bio izoliran slučaj, ali je ipak jasno pokazao da se prema vozačima postupalo nečovječno i za dotičnu osobu se tražila uvjetna kazna od dvije godine.
Zajednička istražiteljska skupina
Portal Fenix u nastavku vijesti kaže da je u ožujku 2020., nakon prvih sumnji, formirana zajednička istražiteljska skupina Glavne carinarnice u Augsburgu, Financijske kontrole protiv rada na crno u Ingolstadtu i Kriminalističke policije Ingolstadta pod imenom GEG Logistik.
U policijskoj akciji u cijeloj zemlji s ukupno 400 carinskih i policijskih snaga pretražena su 33 objekta u devet saveznih zemalja, a zaplijenjena je imovina i izvršena su tri uhidbena naloga.
Sud pod predsjedanjem suca Konrada Kliegla prihvatio je dokazanim da su optuženici krijumčarili u Njemačku vozače kamiona iz zemalja koje nisu članice EU, u prvom redu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bjelorusije i Ukrajine.
Kako bi simulirali pojavu zakonitih radnih odnosa na određeno vrijeme, optuženi su osnivali tvrtke u Hrvatskoj i registrirali vozače u Hrvatskoj s minimalnom plaćom koja vrijedi u Hrvatskoj, a koja protuvrijednosti iznosi 660 eura.
Privatna adresa jednog od osumnjičenih u Hrvatskoj služila je kao lažno prebivalište svih vozača.
Naime, nakon dolaska u Njemačku iz matičnih zemalja, vozači su samo na jedan dan odvezeni u Hrvatsku, gdje su s hrvatskom tvrtkom potpisivali lažne ugovore o radu i otvorili bankovne račune.
Koliko su zarađivali
U Njemačkoj su se strani radnici koristili za prijevoz hrane u dnevnim i noćnim smjenama po cijeloj Njemačkoj. Na raspolaganje im je stavljen najjednostavniji smještaj, a plaće su dobivali između 1800 i 2000 eura u gotovini.
Iako je obrana to poricala, sud je potvrdio težnju za stjecanjem dobiti. Prema pronađenim evidencijama, izračunato je da su optuženi, po vozaču i mjesecu, uštedili 900 eura u usporedbi s legalno zaposlenim vozačima prijavljenima za socijalno osiguranje u Njemačkoj.
Sud je udovoljio zahtjevima državnog odvjetništva za svu trojicu optuženika te je, uz izrečene zatvorske kazne, odredio i oduzimanje gotovo 160.000 eura odštete tzv.
Uoči ročišta, iz proceduralnih razloga, došlo je do dogovora između suda, državnog odvjetnika i branitelja, pa je od 148 ilegalnih vozača kamiona koji su prvobitno bili obuhvaćeni optužnicom, samo 26 radnika su prokrijumčareni i zaposleni na crno.
Budući da je obrana u svim slučajevima tražila nižu kaznu, na kraju ročišta nije bilo poznato hoće li se obrana žaliti na presudu.
