Neki idu toliko daleko da predviđaju kako će Valdis Dombrovskis Vladi zaprijetiti ograničenjem pristupa europskim fondovima. Je li situacija doista toliko dramatična, i što će ujutro sve čuti premijer Zoran Milanović, kazao nam je Dombrovskis s kojim je u Bruxellesu razgovarao dopisnik Večernjeg listaTomislav Krasnec.
Upravo ovih dana njemački mediji pišu da je Europska komisija upozorila Hrvatsku na nedostatak reformi i užasnu ekonomsku situaciju, te da Vi dolazite u Hrvatsku Vladi očitati lekciju. Dolazite li očitati lekciju?
Zaista ne mogu pratiti sve različite interpretacije, ali sigurno se ne slažem s ovom interpretacijom. Namjera nam je posjetiti sve države EU i raspravljati o ekonomskim izazovima. Nikako ne dolazimo u države da bismo im očitali lekciju.
Ali vidjeli smo u Komisijinoj analizi da prošlogodišnje ekonomske preporuke za Hrvatsku nisu baš primijenjene. 'Ograničen napredak' je ocjena za ispunjavanje 5 od njih 8, a samo je jedna sasvim ispunjena. Je li to dobar rezultat Vlade?
Naravno, vidimo da se u Hrvatskoj dogodio ograničen napredak. Stoga, ponavljamo, neke od preporuka i ove godine. Ali moramo reći da, kad gledamo širu sliku, stopa primjene specifičnih preporuka za sve zemlje je relativno niska. U EU je nešto više od polovice preporuka imalo barem neki napredak. Što znači da sigurno možemo bolje.
Ali kad gledate hrvatski rezultat, biste li rekli da je Vlada mogla učiniti više?
Hrvatska, ali ne samo hrvatska Vlada je mogla učiniti više. Vidimo da je oporavak vrlo spor. Hrvatske stope gospodarskog rasta su poprilično ispod prosjeka EU, proračunski deficit je visok, javni dug raste, dakle to su izazovi koje treba rješavati. A mislim da je i u najboljem interesu Hrvatske da svoje gospodarstvo usmjeri prema održivom rastu i stvaranju radnih mjesta.
Upravo to što ste naveli - to su sve problemi koje ima i Grčka. Šest godina recesije, kao i Hrvatska, visok javni dug, nikakav ili sićušan oporavak… To je razlog zašto neki njemački mediji uspoređuju Grčku s Hrvatskom i kažu da objema zemljama prijeti 'bankrot države'. Je li ta usporedba točna?
Ne bih povlačio takve paralele. Prvo, Hrvatska financira svoj dug na tržištu, ne nalazi se u programu međunarodne pomoći kao Grčka. Hrvatski javni dug raste i to je zabrinjavajuće, ali još uvijek je gotovo upola manji od grčkog. A i kad gledamo strukturne izazove u gospodarstvu Grčke i Hrvatske, oni su različiti.
