Ove godine se puno diskutiralo o otporu javnosti prema cjepivima, a tema je postala opet aktualna otkako su Pfizer i BioNTech lansirali vijest o svojemu otkriću cjepiva učinkovitog više od 90 posto. Brojna istraživanja javnog mijenja provedena prije i tijekom pandemije pokazala su da je povjerenje javnosti prema cjepivima promjenjivo te da su politička polarizacija i mnoštvo dezinformacija koje se šire internetom velik problem, jer su mnogi ljudi sumnjičavi i zabrinuti za sigurnost cjepiva.
Dr. sc. Mario Parčina, klinički mikrobiolog i epidemiolog, voditelj mikrobiološke dijagnostike Sveučilišne bolnice u Bonnu, rekao je za Slobodnu Dalmaciju da nema puno razloga za gubitak povjerenja u cjepiva.
"Gdje ima puno dima, ljudi se uvijek počinju preispitivati. Imate antivaksere, pa netko ne želi biti prvi... Ali, nema se tu što... U pitanju je cjepivo koje je proizvedeno po starim pravilima, koja znamo jako dobro. Po tim vektorskim sistemima, koje znamo jer smo ih već isprobali. Jedino, nažalost, tim sistemom ne možemo proizvesti puno cjepiva, zbog čega će biti teško cijepiti 70 posto ljudi. Način na koji je cjepivo proizvedeno je način na koji se radi već dugo, dugo godina i s tim načinom, nažalost, ne možemo proizvesti velike količine ikojeg cjepiva", objasnio je Parčina.
Koga prvo cijepiti?
Perčina kaže da je u Hrvatskoj najprije potrebno cijepiti medicinske radnike te da će se onda između ugroženih skupina tražiti najugroženije. "Pretile osobe i one s povišenim krvnim tlakom i dijabetesom, što često u naprednim stadijima dođe sve zajedno, potrebno je prve cijepiti. Ići od većih k manjim komorbiditetima. S pronalaskom cjepiva i njegovom dostupnošću postoji cijepljenost unutar zdravstvenog sustava, koji onda funkcionira. I tu prestaje moralna odgovornost nas kao društva i političara", rekao je.
Dodao je da će zbog ograničenih količina cjepiva države morati napraviti strategiju cijepljenja. "Tako će neke militarno orijentirane države, one koje se boje državnog udara, odlučiti najprije cijepiti vojsku, a i u nekim demokratskim organizacijama je to jedno od prvih pravila. A zašto? Uglavnom se uvijek politički podvlači kako se to radi da bi se cjepivo testiralo unutar države na zdravoj populaciji, što nekad i nije istina. A drugi koji će primiti cjepivo su oni koji ga najviše trebaju – najugroženiji.
Ako ćemo cijepiti rizičnu populaciju, pojavit će se problem jer je takvih ljudi puno, oko 30 posto populacije, u nekim regijama u Americi možda i 50 posto. To su sve ljudi s visokim tlakom, oni koji su stariji od određene dobi i svi pretili. Sad vi izbrojite tu masu, to je u Hrvatskoj odmah oko 30 posto. A mi nemamo cjepiva za sve njih. Znači, morat ćemo između tih ugroženih tražiti najugroženije, a onda ćemo morati cijepiti medicinske radnike. I tu moramo gledati da nemamo otpora...", objasnio je Parčina za Slobodnu Dalmaciju.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
